Iako se mnogima čini bezazlenim, preskakanje doručka moglo bi imati ozbiljne posljedice za zdravlje, posebno kad je riječ o nakupljanju visceralne masti u predjelu trbuha. Liječnici i nutricionisti već godinama upozoravaju da jutarnji obrok igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma.
Dijabetologinja i endokrinologinja dr. Luiza Napiorkovska istaknula je da izostanak doručka može povećati razinu inzulina, što pospješuje razvoj inzulinske rezistencije i pridonosi abdominalnoj pretilosti. Tijelo koje ne prima redovite obroke prelazi u “čuvanje energije”, zbog čega višak kalorija skladišti kao masnoću, umjesto da ih troši.
Taj mehanizam posebno je izražen kod djece i tinejdžera, čije su prehrambene navike u razvoju. No, ni odrasli nisu pošteđeni: preskakanje doručka može dovesti do povećanog rizika od pretilosti i kardiovaskularnih bolesti.
Inzulinska rezistencija se može razviti kao posljedica gojaznosti, smanjene fizičke aktivnosti, ali i starenja. Povremeno je povezana s rijetkim metaboličkim poremećajima poput Cushingova sindroma ili hemokromatoze.
Jedna od relevantnih studija, objavljena 2015. u časopisu Diabetes Care, pokazala je da pacijenti s dijabetesom tipa 2 koji preskaču doručak imaju česte skokove razine glukoze tijekom dana, što dodatno opterećuje organizam i otežava kontrolu bolesti.
Dr. David Cutler za Healthline naglašava da nakon dužgeg razdoblja bez hrane tijelo prirodno žudi za većom količinom hrane, što povećava rizik od pretjeranog unosa kalorija. “Zato je važno kontrolirati apetit i održavati redovite obroke”, poručuje.
Zaključno, doručak nije samo ritual, već temelj za zdrav metabolizam i hormonalnu ravnotežu. Odluka da ga preskočite može dugoročno narušiti zdravlje, posebice kod osoba s povišenim rizikom od dijabetesa ili srčanih bolesti
