Prvi veći toplinski val ove godine već prži dijelove Europe, iako ljeto kalendarski još nije ni započelo. Prema podacima Europskog centra za srednjoročnu vremensku prognozu (ECMWF), sezonske temperature bit će iznad prosjeka, s naglaskom na srpanj i kolovoz.
Kako navodi portal Severe Weather Europe, ekstremne vrućine počele su već krajem svibnja, osobito u Španjolskoj, gdje su temperature dosegle gotovo 42 °C. Val vrućine širi se prema središnjoj i sjevernoj Europi, a u narednim danima očekuju se vrhunci temperatura i u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i dijelovima Balkana, gdje bi živa mogla prijeći 35 °C, lokalno i više.
Modeli predviđaju da će čak i Skandinavija ovog vikenda imati temperature i do 12 °C iznad prosjeka, a pojedine regije središnje Europe i Mediterana suočit će se s iznimno sušnim zrakom i temperaturama koje bi mogle doseći 40 °C.
Stručnjaci ističu da je za ovakvo stanje odgovoran atmosferski obrazac poznat kao Omega blocking, koji zadržava topli zrak nad kontinentom i sprječava promjene vremena. Uz to, razvija se i tzv. toplinska kupola, vremenski fenomen koji dodatno pogoršava situaciju.
Toplinska kupola nastaje kada se anticiklona, unutar koje se nalazi topli zrak, zadrži nad određenim područjem, a visinski sustav tvori oblik sličan grčkom slovu Ω (omega). Takvi uvjeti dovode do stalnog spuštanja i zagrijavanja zraka, čime se sprječava stvaranje oblaka i oborina. Posljedica su vedro nebo, puno sunčanih sati i ekstremne temperature.
Kako pojašnjavaju iz DHMZ-a, “nije svaki toplinski val rezultat toplinske kupole. No kad jest, tada su temperature još izraženije, a trajanje duže.”
Na pitanje hoće li se takvo stanje uskoro proširiti i na Hrvatsku, iz Zavoda poručuju: “Prema trenutno dostupnim podacima, do kraja ovog tjedna ne očekuje se razvoj toplinske kupole nad našim područjem.”
Ipak, sezonske prognoze upućuju na iznadprosječno toplo ljeto, s vrlo velikom sigurnošću. Prema modelima ECMWF-a, prosječna sezonska temperatura bit će viša od klimatološkog prosjeka (1991. – 2020.), osobito tijekom srpnja i kolovoza, kada su moguće značajne temperaturne devijacije.
To znači i više dnevne i noćne temperature, no stručnjaci naglašavaju potrebu za oprezom. “Sezonske prognoze ne mogu točno predvidjeti točan broj ni razdoblja toplinskih valova. Zato je važno redovito pratiti prognoze i upozorenja DHMZ-a”, naglašavaju iz Zavoda.
Upozorenja na toplinske valove, kada ih bude, objavljivat će se kroz redovita meteorološka izvješća i posebna upozorenja.
