Američka administracija razmatra poteze koji bi mogli promijeniti odnose unutar NATO-a. U fokusu je popis saveznica koje su podržale ili odbile američke poteze u Iranu, a posljedice bi mogle biti ozbiljne.
Podjela unutar saveza sve izraženija
U Washingtonu se priprema interni dokument kojim se članice NATO-a svrstavaju u kategorije “dobrih i loših”, potvrdilo je više diplomatskih izvora. Riječ je o pokušaju administracije Donalda Trumpa da jasno razlikuje saveznike prema njihovoj podršci američkim vojnim aktivnostima, osobito tijekom nedavne operacije u Iranu.
Na tom dokumentu radilo se uoči dolaska glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea u SAD, a potez dodatno produbljuje napetosti koje već postoje unutar saveza. One su posljednjih mjeseci pojačane nizom kontroverznih odluka, uključujući i američke prijetnje povlačenjem iz pakta.
Jedan europski diplomat potvrdio je postojanje takvog popisa riječima: “Bijela kuća ima nekakav dokument o ‘dobrima i lošima’, pa pretpostavljam da se radi o sličnom načinu razmišljanja”.
Nagrade za lojalne, posljedice za ostale
Ideja nije nova. Američki ministar obrane Pete Hegseth još je ranije jasno naznačio smjer politike prema saveznicima.
“Ugledni saveznici koji se više potrude, poput Izraela, Južne Koreje, Poljske, sve više i Njemačke, baltičkih zemalja i drugih, uživat će našu posebnu naklonost”, rekao je.
“Saveznici koji i dalje ne ispunjavaju svoj dio obveza u kolektivnoj obrani snosit će posljedice.”
Ipak, konkretne mjere zasad nisu jasno definirane. Drugi europski dužnosnik upozorava na neizvjesnost:
“Čini se da nemaju baš konkretnih ideja kad je riječ o kažnjavanju loših saveznika”, rekao je, dodajući:
“Premještanje trupa je jedna od opcija, ali time uglavnom kažnjavamo sami sebe, zar ne?”
Premještanje američkih vojnika unutar Europe spominje se kao jedna od mogućnosti, no takav potez bio bi financijski zahtjevan i logistički složen, bez jasnog učinka.
Tko bi mogao profitirati?
Iako službeni popis nije objavljen, Poljska i Rumunjska spominju se kao potencijalni dobitnici. Obje zemlje već imaju snažne odnose s Washingtonom i otvoreno podržavaju američku vojnu prisutnost.
Poljska već financira velik dio troškova za oko 10.000 američkih vojnika na svom teritoriju. S druge strane, Rumunjska raspolaže proširenom bazom Mihail Kogălniceanu, koja ima kapacitet za prihvat dodatnih snaga.
Ta je baza korištena i tijekom zračnih operacija u Iranu, što dodatno potvrđuje njezinu stratešku važnost.
Nezadovoljstvo zbog operacije u Iranu
Ključni razlog podjele među saveznicima leži u reakcijama na američku vojnu akciju. Bijela kuća otvoreno izražava nezadovoljstvo pojedinim državama.
Glasnogovornica Anna Kelly izjavila je:
“Dok su Sjedinjene Države uvijek bile uz svoje takozvane saveznike, zemlje koje štitimo s tisućama vojnika nisu bile uz nas tijekom operacije Epic Fury”.
Dodala je i:
“Predsjednik Trump jasno je rekao što misli o toj nepravednoj dinamici i, kao što je najavio, Sjedinjene Države će to pamtiti.”
Dok su neke države poput Rumunjske omogućile korištenje svojih baza, druge su bile suzdržane. Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska odbile su ili odgađale zahtjeve SAD-a, dok je Bugarska pružila logističku podršku bez velike javne pozornosti.
Otpor unutar SAD-a i sumnje u provedbu
Planovi administracije već nailaze na kritike u američkom političkom vrhu. Republikanski senator Roger Wicker upozorio je:
“Nije korisno kad američki čelnici podcjenjivački govore o našim savezima”.
Dodao je:
“Moramo biti jasni oko brojnih političkih, strateških i moralnih koristi koje naša zemlja ima od svojih saveza.”
Sumnje dolaze i od bivših dužnosnika. Joel Linnainmäki, koji je sudjelovao u pristupanju Finske NATO-u, smatra da administracija ima ograničene kapacitete:
“Trump i njegov tim zaokupljeni su izvlačenjem iz močvare u koju su sami upali”.
“Administracija vjerojatno nema kapaciteta otvoriti još jednu neprijateljsku frontu s Europom dok rat traje.”
