U samo prvih sedam dana lipnja, na cestama diljem Hrvatske život je izgubilo 16 osoba. Posebno tragičan bio je protekli vikend, kada je unutar 24 sata smrtno stradalo čak pet ljudi. Ljetna sezona, poznata po pojačanom prometu i većem broju nesreća, tek je počela, što dodatno zabrinjava sigurnosne stručnjake.
Prometna tragedija nije iznimka – ona je konstantna hrvatska realnost. Od 1973. godine, kada je policija počela voditi sustavne statistike, na cestama je poginulo više od 42.300 ljudi. Za usporedbu, to je broj stanovnika cijelog jednog grada poput Varaždina. Još je potresniji podatak da je u prometnim nesrećama ozlijeđeno više od 903 tisuće osoba – što odgovara broju ljudi većem od populacije Zagreba.
Brojke su šokantne – svaka četvrta osoba u Hrvatskoj ili je nastradala ili ima nekoga tko je bio sudionik teške prometne nesreće. I što je posebno bolno, u cestovnim nesrećama od osamostaljenja poginulo je više ljudi nego u Domovinskom ratu.
Sustav, međutim, teško pronalazi rješenja. Zatvorski kapaciteti su pretrpani, a sudska praksa nerijetko pokazuje nevoljkost za izricanjem strožih kazni za prometne prekršaje. Pritom su vozači recidivisti često nekažnjeni, što dodatno urušava povjerenje javnosti u pravnu sigurnost.
Usporedbe radi, kazne za teže prometne prekršaje u nekim europskim državama automatski uključuju privremeno oduzimanje vozačke dozvole, dok se kod nas mnogi vozači višestruko ponavljaju bez značajnih posljedica. Mnogi pravni stručnjaci ističu kako bi uvođenje strožih zakonskih odredbi, kao i brža sudska procedura, mogli imati odvraćajući učinak.
Stručnjaci upozoravaju da je ključno jačati preventivu, edukaciju i tehničku ispravnost vozila, ali i zakonski okvir koji će strože sankcionirati najteže prekršitelje. Poseban je izazov i rastući broj mladih vozača koji cestu doživljavaju kao pistu, ignorirajući posljedice brzine, alkohola i korištenja mobitela u vožnji.
Također, često se zanemaruje i utjecaj infrastrukture – mnoge prometnice, osobito lokalne i županijske, nisu prilagođene modernim prometnim opterećenjima. Loša signalizacija, nedostatak rasvjete i neadekvatna cestovna oprema dodatno doprinose crnoj statistici.
Uoči glavnog dijela turističke sezone, policija najavljuje intenzivnije kontrole, uključujući radare, nadzore alkohola i tehničku provjeru vozila. No bez sustavne promjene u pristupu, upozorenja će i dalje ostajati tek na papiru.
Potrebna je dugoročna strategija – ne samo represivne mjere, već i kontinuirana kampanja osvještavanja, modernizacija prometnica te odgovorno ponašanje svih sudionika u prometu. Jer iza svake brojke krije se nečiji život, nečija obitelj i tragedija koju se moglo spriječiti.
