Nedavno objavljeni podaci s platforme World Population Review otkrili su rezultate najnovije analize prosječnog IQ-a po državama, temeljene na rezultatima preko 1,35 milijuna sudionika koji su tijekom 2024. riješili isti online test putem servisa International IQ Test (IIT).
Prema tim podacima, Hrvatska ima prosječni IQ od 99,2, čime zauzima solidnu poziciju među svjetskim državama i dobiva ukupnu ocjenu C+. Usporedbe radi, susjedne Slovenija i Srbija imaju nešto viši prosjek – 102 i 101. Iza Hrvatske se nalaze Crna Gora (97,6) te Sjeverna Makedonija (98,7).
Azijske zemlje predvode ljestvicu
Na samom vrhu ljestvice ističu se Kina, Tajvan, Hong Kong i Makau, sve s prosječnim rezultatom od 107 bodova. Ove zemlje već tradicionalno pokazuju visoke rezultate u raznim međunarodnim istraživanjima vezanima za inteligenciju, obrazovni sustav i akademsku uspješnost.
Metodologija i kontroverze
Iako ovakvi podaci pobuđuju veliko zanimanje javnosti, treba imati na umu da su IQ testovi i njihova interpretacija često predmet rasprava u znanstvenoj zajednici. Platforma WPR navodi da su se rezultati oslanjali i na radove psihologa Richarda Lynna i Tatua Vanhanena, čija su istraživanja kasnije proširena suradnjom s Davidom Beckerom.
Becker je u svom radu koristio dvije ključne kategorije:
- – T (testirano): stvarni rezultati testiranja u dotičnoj državi,
- – E (ekstrapolirano): procjena na temelju rezultata susjednih zemalja.
Njegov rad često je izazivao kontroverze, posebice zbog tvrdnji o genetskim razlikama među rasama i spolovima, zbog čega su brojni znanstvenici doveli u pitanje objektivnost i etičnost tih istraživanja. Ipak, takvi podaci i dalje se koriste kao referenca pri izradi globalnih pregleda inteligencije.
IQ nije jedino mjerilo znanja
Osim IQ testova, OECD-ov PISA program nudi dodatnu sliku o obrazovanju i kognitivnim sposobnostima mladih. Posljednje PISA testiranje iz 2022. godine analiziralo je vještine 15-godišnjaka diljem svijeta, fokusirajući se na primjenu znanja u stvarnim situacijama, a ne samo na pamćenje činjenica.
Uz to, Indeks intelektualnog kapitala (ICI), koji je razvio ekonomist Kai L. Chan, dodaje dimenziju procjene obrazovnih sustava i inovacijskog potencijala pojedinih zemalja. Posljednje ažuriranje ICI-ja dogodilo se 2017. godine.
Zaključno, iako brojčani prikaz prosječnog IQ-a može biti zanimljiv pokazatelj opće razine obrazovanja ili testnih sposobnosti, on ne predstavlja konačnu mjeru inteligencije ili sposobnosti pojedinca. Hrvatska se nalazi blizu vrha ljestvice Europe, ali interpretacija tih podataka zahtijeva pažnju, razumijevanje metodologije i svijest o ograničenjima testova. Pamet, znanje i uspjeh ne mogu se uvijek svesti na jedan broj.
