Hrvatska je krajem tjedna uputila svoj sedmi zahtjev za isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), čime je zatražila do sada najveći pojedinačni iznos iz europskog proračuna otkako je postala članica Europske unije. Radi se o impozantnoj svoti od 1,07 milijardi eura, potvrđeno je iz Vlade.
Ovim potezom Hrvatska ne samo da potvrđuje svoju sposobnost za upravljanje europskim fondovima, već se svrstava među najuspješnije zemlje EU-a u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Prema službenim podacima, uspješno je ispunjeno 53 reformska i investicijska pokazatelja, što je bio uvjet za podnošenje zahtjeva.
Samo tri zemlje EU-a stigle do ove razine
Osim Hrvatske, samo su Italija i Portugal uspjele dosegnuti ovu razinu u ispunjavanju ciljeva potrebnih za sedmu isplatu iz RRF-a. Time je Hrvatska potvrdila svoj status lidera u provedbi reformi i strateških ulaganja, što dodatno osnažuje njen međunarodni kredibilitet.
Koji su ključni projekti u fokusu?
Riječ je o projektima koji zahvaćaju ključne sektore za budući razvoj zemlje:
- – Poticanje inovacija i poduzetništva kroz izravne potpore,
- – Nadogradnja energetske mreže i razvoj dodatnih 1.500 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora,
- – Intenzivno istraživanje geotermalnog potencijala Hrvatske,
- – Implementacija digitalnog upravljanja cestovnim prometom,
- – Uspostava centraliziranog sustava interoperabilnosti i unapređenje elektroničkih javnih usluga,
- – Modernizacija sustava eSpis s novim funkcijama,
- – Digitalizacija socijalnih podataka i jačanje kapaciteta za socijalne usluge u zajednici.
Ovi projekti pokrivaju najvažnije aspekte digitalne i zelene tranzicije, a cilj je povećanje učinkovitosti javne uprave i energetska neovisnost zemlje.
Dosad uplaćeno 4,5 milijardi eura
Prema službenim brojkama, Hrvatska je do sada iz Mehanizma za oporavak i otpornost već povukla oko 4,5 milijardi eura. Ta sredstva korištena su za modernizaciju javne infrastrukture, obrazovanje, znanost, zdravstvo i tržište rada.
„Najvažnija ulaganja odnose se na zelenu i digitalnu tranziciju, energetsku sigurnost i obnovu zgrada, obrazovanje i znanost, zdravstvo, tržište rada, socijalnu uključenost i demografiju“, naveli su iz Vlade.
Naglasak je stavljen na transparentnu provedbu i mjerenje stvarnih rezultata, čime se želi osigurati povjerenje građana i EU partnera.
Sedmi zahtjev za isplatu u iznosu od 1,07 milijardi eura predstavlja presedan za hrvatsku administraciju – ne samo zbog veličine iznosa, već i zbog opsega reformi koje su ga omogućile. Hrvatska je pokazala kako sustavan rad i strateško planiranje mogu rezultirati konkretnim ekonomskim iskoracima. U trenutku kada mnoge države još uvijek kaskaju s implementacijom svojih planova, Hrvatska se nameće kao primjer dobre prakse unutar Europske unije. Ostaje vidjeti kako će se ovi fondovi pretočiti u mjerljive koristi za gospodarstvo i svakodnevni život građana.
