Općinski prekršajni sud u Zagrebu donio je oslobađajuću presudu za 26-godišnjaka kojem se sudilo zbog uzvikivanja “Za dom spremni” uoči koncerta Marka Perkovića Thompsona. Sutkinja je u obrazloženju posebno naglasila povijesni i pravni kontekst.
Do događaja je došlo 4. srpnja, kada je tijekom javljanja uživo iz Bogovićeve ulice mladić upao u kadar televizijskog priloga i pred kamerama izgovorio sporni poklič. Policija je podnijela prijavu, a u optužnici se tvrdilo da se radi o simbolu koji predstavlja obilježje ustaškog režima i vrijeđa žrtve zločina protiv čovječnosti.
Presuda i obrazloženje
Sutkinja Mirela Prstec Batarelo odlučila je da mladić nije počinio prekršaj protiv javnog reda i mira. U presudi je naglašeno da okolnosti događaja nisu upućivale na narušavanje reda, niti na širenje netrpeljivosti.
„U radosnom iščekivanju koncerta Thompsona, gdje su svirane i pjevane njegove pjesme, izrečene riječi ‘Za dom spremni’ u eter prilikom javljanja uživo nisu narušile javni red i mir građana“, stoji u presudi.
Povijesni i pravni kontekst
U obrazloženju je sutkinja podsjetila da se poklič koristio i tijekom Domovinskog rata, posebno u postrojbama HOS-a. Na njihovoj ratnoj zastavi, priznatnoj i registriranoj, nalazi se isti pozdrav, koji je tada bio dio identiteta postrojbe.
Nadalje, spomenula je i povijesne okolnosti osnutka Hrvatske stranke prava, od Ante Starčevića 1861. godine do 1990-ih, kada je stranka osnovala HOS. Taj je kontekst, navela je, važan za razumijevanje upotrebe simbola u različitim razdobljima hrvatske povijesti.
Napomena o dosljednosti
Sutkinja se u obrazloženju osvrnula i na pitanje dosljednosti tužiteljstva, postavivši retoričko pitanje bi li, po istoj logici, trebalo procesuirati i sve sudionike koncerta – među kojima su bili i predstavnici državnog vrha.
Presuda jasno utvrđuje da u ovom slučaju mladić nije širio mržnju niti poticao na nasilje, već je izgovorio stih pjesme izvođača čiji je koncert čekao. Sud je zaključio da nema pravnih osnova za kaznu, a odluka će zasigurno potaknuti rasprave o granici između povijesnog nasljeđa i suvremenih tumačenja.
