Hrvati još ne slute što ih očekuje 2026.: Ovaj događaj mogao bi mnogima otežati život

Hrvatska narodna banka podigla je svoje prognoze inflacije. Umjesto ranije predviđenih 3,7 posto, očekuje se da će godišnja inflacija 2025. završiti na 4,2 posto, dok bi u 2026. mogla pasti na 2,8 posto. No, gospodarstvo neće pratiti isti ritam – rast će usporiti, a plaće bi mogle stagnirati.

Slabiji gospodarski rast i manja potrošnja

Za razliku od lani, kada je BDP porastao 3,9 posto, Hrvatska će se ove i iduće godine kretati oko tri posto. Niža stopa posljedica je slabije osobne potrošnje i investicija. Profesorica Marijana Ivanov upozorava da „konkurentnost hrvatske proizvodnje i izvoza pada, dok rastući uvoz poništava pozitivne učinke većeg raspoloživog dohotka građana”.

Sličan problem osjeća i Europska unija, gdje se rast BDP-a u 2025. procjenjuje na tek 1,2 posto, a 2026. na jedan posto.

Energenti i hrana podigli cijene

U HNB-u naglašavaju da je ubrzanje inflacije rezultat poskupljenja plina, struje i grijanja, ali i hrane sredinom godine. Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić objašnjava da su druge zemlje eurozone ranije povukle energetske potpore pa su ranije i osjetile udar rasta cijena. Hrvatska tek sada bilježi puni efekt „odmrzavanja” reguliranih cijena.

Na inflaciju snažno utječe i rast cijena hrane, budući da hrana u Hrvatskoj ima veći udio u potrošačkoj košarici nego u prosjeku eurozone. Uz to, povećanje plaća poskupjelo je proizvodnju, ali i održalo visoku potražnju, što proizvođačima olakšava prebacivanje troškova na kupce.

Slabljenje turizma i sporiji rast plaća

HNB očekuje da će temeljna inflacija (bez hrane i energije) nastaviti padati zbog slabijeg rasta plaća, manje osobne potrošnje i lošije turističke sezone. Niži pritisci na industrijske cijene dolaze i iz inozemstva – jačanje eura te preusmjeravanje izvoza iz SAD-a u druga tržišta ublažavaju rast cijena.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde dodaje da je u prvoj polovici godine kumulativni rast u EU iznosio tek 0,7 posto, uz jaču prvu i slabiju drugu četvrtinu. To ukazuje na nestabilnost globalne trgovine, što dodatno otežava perspektivu za Hrvatsku.