HEP Toplinarstvo najavljuje najveću rekonstrukciju vrelovodne mreže u Zagrebu u posljednjih nekoliko desetljeća. Radovi bi trebali trajati od 2027. do 2030. godine i obuhvatit će niz gradskih kvartova, zbog čega se građani već sada mogu pripremiti na razdoblja bez topline i tople vode.
Gdje se planira obnova?
Rekonstrukcija će zahvatiti: Magistralu Zapad, Vukovarsku, Ruždjakovu, HRT i Borovje, zatim Magistralu Istok i Rudeš, Fallerovo šetalište, Špansko, a potom i Gredice, Vrbane, Travno, Dugave, Središće, Sloboštinu i Velesajam.
Iako točan raspored po kvartovima još nije poznat, jasno je da će više od pola Zagreba biti uključeno u projekt, koji će se provoditi u etapama.
Vrijednost i tehnički zahtjevi
HEP Toplinarstvo planira angažirati tvrtku koja će za nešto više od dva milijuna eura (bez PDV-a) izraditi glavni i izvedbeni projekt te osigurati sve potrebne dozvole.
Radovi će se izvoditi prema važećim zakonima, tehničkim normama i sigurnosnim standardima, uz stalni nadzor na terenu.
Vrelovodi koji se sada mijenjaju stari su i više ne zadovoljavaju ni energetske ni ekološke standarde, pa će se ugraditi nove cijevi različitih dimenzija – od manjih, namijenjenih stambenim zgradama, do većih za industrijske zone. Time se želi postići efikasnija distribucija toplinske energije i dugoročno smanjiti gubici.
Pravni i infrastrukturni izazovi
Projekt neće biti samo tehnički zahtjevan, nego i pravno složen. Tvrtke koje dobiju posao morat će riješiti imovinsko-pravne odnose, jer cjevovodi prolaze kroz zemljišta koja nisu uvijek u vlasništvu Grada Zagreba ili HEP-a.
Potrebne su i detaljne geodetske i urbanističke analize kako bi se nove trase uklopile u postojeću infrastrukturu, a dodatno će se postavljati čelične zaštitne konstrukcije radi sprječavanja mehaničkih oštećenja.
Utjecaj na građane
S obzirom na obimnost projekta, građane očekuju razdoblja bez grijanja i tople vode. Ipak, iz HEP-a naglašavaju da će se posebna pažnja posvetiti smanjenju prekida u opskrbi i prilagodbi sustava tijekom radova.
Planirano je i uvođenje modernih sustava za praćenje kvarova, što će omogućiti brzo otkrivanje i sanaciju mogućih puknuća cijevi. Nakon dovršetka radova, sustav bi trebao osigurati pouzdaniju opskrbu toplinom, manju potrošnju energije i smanjenje emisija CO2.
