Znanstvenica s Ruđera razvila model koji otkriva budućnost Jadrana: Evo kako će izgledati kroz nekoliko desetljeća!

Oceanografkinja Cléa Lumina Denamiel s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu razvila je AdriSC, prvi klimatski model Jadranskog mora s kilometarskom razlučivošću. Model po prvi put omogućuje znanstvenicima da vide što se zapravo događa tijekom morskih toplinskih valova, sve češće pojave koja pogađa Mediteran i posebno Jadran.

Institut Ruđer Bošković ističe kako je riječ o povijesnom iskoraku u znanstvenom modeliranju, jer se do sada ključni procesi u sličnim analizama “gubili” zbog nedostatka visoke rezolucije.


Kako funkcionira model AdriSC

AdriSC spaja podatke o vremenskim obrascima, morskim strujama, riječnim dotocima i izmjeni topline između mora i zraka. Time daje preciznu sliku o tome kako se razvijaju i šire toplinski valovi u Jadranu.

Znanstvenica Denamiel koristila je metodu tzv. “pseudo-globalnog zagrijavanja”, koja današnje vremenske prilike kombinira s uvjetima kakvi se očekuju u budućnosti, u scenariju ekstremnog globalnog zatopljenja. Rezultati su jasni – toplinski valovi na Jadranu u budućnosti će trajati dulje, biti jači i širiti se na veća područja nego ikad prije.


Posljedice za more, ribarstvo i turizam

Prema podacima Instituta, Sredozemno more već je sada jedno od najpogođenijih područja klimatskim promjenama. Dugotrajno zagrijavanje i učestali toplinski valovi uzrokuju pomor koralja, spužvi, algi te dovode do cvjetanja algi i manjka kisika.

Za Jadran to znači rizik za ribarstvo i akvakulturu, a u konačnici i za lokalna gospodarstva.

Osim što donosi nova znanstvena saznanja, ovaj model nudi prijeko potreban alat za prilagodbu duž hrvatske obale. Pokazuje nam s čime će se akvakultura morati suočiti, ako se nastavi porast temperatura”, poručuje dr. sc. Denamiel.


Što to znači za hrvatsku obalu?

Toplinski valovi nisu samo ljetni problem. Model predviđa da će u središnjem i istočnom Jadranu temperature ostajati povišene čak i u jesen, pa i zimi, što do sada nije bio slučaj.

Za ribogojilišta to znači da će se morati preorijentirati na otpornije vrste ili prilagoditi tehnologiju uzgoja, poput modernizacije kaveza s boljom izmjenom vode.

Osim toga, obalne zajednice, turistička industrija i ribari morat će razviti strategije prilagodbe jer će morski toplinski valovi postati gotovo stalna pojava.


Hrvatska u središtu međunarodnog projekta

Istraživanje Clée Lumine Denamiel dio je međunarodne inicijative CoastPredict/GlobalCoast, u kojoj model AdriSC i Hrvatska imaju ulogu pilot-projekta. Model je povezan i s projektom Europskog istraživačkog vijeća, kojeg vodi dr. Jelena Bujan, a koji primjenjuje visokorezolucijske modele u praktične mjere klimatske prilagodbe jadranskih otoka.

Svoja najnovija otkrića Denamiel je opisala u radu objavljenom u znanstvenom časopisu Ocean Science, naglašavajući da Jadran ulazi u razdoblje kakvo još nismo poznavali – razdoblje u kojem toplinski valovi više neće biti rijetka pojava, već novo pravilo.