Njemački i europski meteorolozi posljednjih su dana zatrpani upitima o navodnoj „zimi stoljeća“ koja, prema viralnim objavama, prijeti Europi krajem 2025. godine. Društvene mreže i pojedini portali preplavljeni su naslovima koji upozoravaju na snježne oluje, rekordne minuse i „ledenu apokalipsu“ — no stručnjaci upozoravaju: riječ je o pretjeranim i netočnim prognozama.
Internet bruji o zimi stoljeća, meteorolozi spuštaju loptu
„Prijeti li Njemačkoj zima stoljeća?“ — pitanje je koje se posljednjih dana neprestano ponavlja na brojnim internetskim stranicama.
Prema pisanju DW-a, takve senzacionalne najave pojavljuju se gotovo svake godine, bilo da se radi o „paklenom ljetu“ ili „zimi stoljeća“. Stručnjaci objašnjavaju da je riječ o klasičnom clickbaitu — tekstovima koji koriste ekstremne izraze kako bi privukli pozornost i klikove.
„Na ono što šokira ili privlači pažnju, ljudi jednostavno kliknu. To vrijedi i za vremenske prognoze“, objašnjava Lothar Bock iz Regionalnog klimatskog ureda u Münchenu (DWD).
Dodaje kako „državne institucije ne bi smjele širiti takve senzacionalne tvrdnje“, jer one često nemaju znanstveno uporište.
Slabi polarni vrtlog – uzrok panike, ali ne i dokaz
Povod za najnoviji val nagađanja bio je internetski članak koji je povezao slabiji polarni vrtlog iznad Sjevernog pola s mogućnošću dolaska arktických hladnoća u Njemačku i središnju Europu.
Meteorolog Bock potvrđuje da trenutačno postoje modeli koji pokazuju manje stabilan polarni vrtlog, no ističe da to nije nikakav dokaz da će Europa doživjeti ekstremnu zimu.
„Slab polarni vrtlog ne znači automatski hladnoću. Ponekad upravo suprotno – Arktik tada nije toliko hladan kao ranije“, kaže Martin Gudd iz ARD-ovog centra za vremensku ekspertizu.
Gudd podsjeća da su posljednjih godina zabilježene blage zime unatoč slabim polarnim vrtlozima, što dodatno ruši tezu o „zimi stoljeća“.
Koliko daleko unaprijed uopće možemo predvidjeti vrijeme?
Prema riječima meteorologa, pouzdane vremenske prognoze moguće su najviše deset dana unaprijed.
„Sljedeća tri dana možemo relativno dobro predvidjeti. U stabilnim situacijama, poput visokog tlaka zraka, prognoza može biti donekle točna i do deset dana“, objašnjava Bock.
Sve iznad tog vremenskog okvira smatra se pretpostavkom, a ne prognozom.
„Ljudi često misle da možemo predvidjeti vrijeme mjesecima unaprijed, ali to jednostavno nije moguće. Prognoze jesu preciznije nego prije pola stoljeća, ali dugoročna točnost i dalje je vrlo ograničena“, dodaje stručnjak.
Zima stoljeća – pojam koji se koristi prečesto
Pojam „zima stoljeća“ u meteorologiji ima jasno značenje — odnosi se na iznimno hladnu i snježnu zimu koja se događa u prosjeku jednom u 100 godina.
Primjer takve zime bila je ona iz 1962./63. godine, kada su mnoge rijeke u Njemačkoj, uključujući i Bodensko jezero, potpuno zaleđene.
Temperature su tada tjednima bile ispod -20 °C, a zabilježeni su prekidi opskrbe energijom, velika oštećenja infrastrukture i brojni smrtni slučajevi.
Ipak, stručnjaci ne očekuju ponavljanje takvog scenarija u bliskoj budućnosti.
„Trenutačno nema naznaka da će zima 2025./26. biti ekstremno hladna“, navodi Bock, dodajući kako bi svaka takva prognoza u ovom trenutku bila „čista spekulacija“.
Znanost protiv senzacionalizma
Meteorolozi se slažu da su “vremenski šokovi” na internetu sve češći jer donose klikove i angažman publike, ali upozoravaju da takve objave potkopavaju povjerenje u znanost.
Umjesto širenja straha, preporučuju praćenje službenih izvora, poput Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i njemačkog DWD-a, koji objavljuju provjerene i ažurirane prognoze.
Iako će predstojeća zima zasigurno donijeti promjene, “zima stoljeća” zasad ostaje samo internetski mit — i podsjetnik da je između znanosti i senzacije tanka granica.
