U emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” gostovao je dr. Rok Čivljak, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije u Klinici “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. Tema su bila trenutačna kretanja respiratornih infekcija, nove varijante virusa i razlike između gripe, prehlade i covida, kako u zajednici, tako i među hospitaliziranim pacijentima.
Liječnik je opisao stanje na terenu i u bolnici te naglasio da je koronavirus prisutan cijele godine, dok se gripa očekivano „ušulja” u hladnijem dijelu sezone. Posljednjih tjedana bilježi se postupan porast pregleda i hospitalizacija povezanih s covidom.
“Ovaj se tjedan ušuljala gripa, ali već nekoliko tjedana, zapravo, koronavirus je prisutan cijele godine, ali od kraja ljeta polako se povećava broj i pregleda u našoj klinici i hospitaliziranih bolesnika. Tako da trenutačno, što se tiče težih oblika koji zahtijevaju hospitalizaciju, ipak ima više covida nego gripe”, naveo je Čivljak.
Manje testiranja, više pretpostavki
Usporedba s prošlom jeseni pokazuje da je tada epidemiološki pritisak bio veći, no navike građana u međuvremenu su se promijenile. Manje se testiramo, a češće se pretpostavlja dijagnoza unutar kućanstava kada se slični simptomi jave kod više članova obitelji.
“Mislim da su ljudi nekako naučili živjeti s covidom, ali kao posljedica toga manje ih se testira na covid, manje se o njemu razmišlja. Ono što čujem od prijatelja u svojoj okolini, katkad su ljudi i svjesni da imaju covid, recimo ako se jedan član obitelji testira i dokaže se covid, ostali sa sličnim simptomima pretpostavljaju da i oni imaju covid pa se ne testiraju”, ustvrdio je Čivljak.
Tko završava u bolnici
Broj registriranih slučajeva snažno ovisi o opsegu testiranja, dok se teži oblici bolesti i dalje koncentriraju u rizičnim skupinama. U fokus dolaze pacijenti s čimbenicima rizika, kao i oni s otežanim disanjem ili padom zasićenja kisikom, što može zahtijevati terapiju kisikom i hospitalizaciju.
“Rijetko se teži oblici covida viđaju kod mlađih od 65 godina”
Broj registriranih slučajeva ovisi i o broju testiranja. Hospitaliziraju se osobe koje imaju neki čimbenik rizika, kod kojih postoji mogućnost razvoja teške bolesti ili određene komplikacije. Najčešći razlozi za hospitalizaciju su razvoj otežanog disanja i pad kisika u krvi, što zahtijeva terapiju kisikom.
“Mi redovito posljednjih godina vrlo rijetko vidimo osobe mlađe od 65 godina. Radi se uglavnom o onima starijim od 65 koji imaju jednu, a neki i više kroničnih stanja, kroničnih bolesti. Rijetko se teži oblici covida viđaju kod osoba mlađih od 65, ali oni redovito imaju neke teže pridružene bolesti”, rekao je Čivljak.
“To su maligni bolesnici, bolesnici s kroničnom bolešću pluća, na kemoterapiji, transplantirani bolesnici, srčani bolesnici i dijabetičari”, dodao je. Napomenuo je kako je bez testiranja teško znati razliku između gripe, prehlade i covida.
Kako razlikovati prehladu, gripu i covid
Stručna poruka je jasna: bez laboratorijskog testa dijagnostika je često nesigurna, jer prehladu uzrokuje više virusa, a virus gripe ima više tipova i podtipova. Simptomi se preklapaju i često počinju naglo s respiratornim tegobama.
“Teško je znati razliku bez testiranja jer i prehladu uzrokuje više virusa, to nije bolest uzrokovana samo jednim virusom. Za gripu znamo da je uzrokuje virus gripe, ali i njih ima mnogo tipova i podtipova. Za njih je karakteristično da svi počnu naglo, s respiratornim simptomima, hunjavicom, grloboljom, kašljem, pri čemu se jedino prehlada definira kao blaži tip bolesti”, objasnio je.
Kada je riječ o težim oblicima
I covid i gripa mogu, osobito u rizičnih bolesnika, dovesti do pneumonije i respiratornog zatezanja. Takva stanja ponekad zahtijevaju intenzivnu skrb i, u krajnjim slučajevima, mehaničku ventilaciju.
“Covid i gripa mogu uzrokovati teške bolesti”
Istaknuo je kako je kod prehlada uobičajena povišena tjelesna temperatura, nema vrućice ni velike slabosti. “To je samo hunjavica, blaža grlobolja s kojom ljudi obično nastave raditi jer ih bolest toliko ne obuzme da bi bili radno nesposobni, da ne bi išli u školu ili da ne bi išli na posao, onda mi to definiramo kao prehladu”, kazao je.
Međutim, gripa i covid mogu uzrokovati blage oblike bolesti koji onda nalikuju na prehladu.
“Tako da sve to može biti od blagih do izrazito teških bolesti, pri čemu ipak covid i gripa mogu uzrokovati teške bolesti, najčešće ako se razvije upala pluća ili zatezanje disanja, nesposobnost disanja, koji onda zahtijevaju ne samo hospitalizaciju nego katkad i primanje u jedinicu intenzivnog liječenja, katkad i liječenje na respiratoru, što su neke krajnje forme liječenja kod onih najtežih bolesnika”, naglasio je.
Preporuke: razumna mjera opreza, bez pretjerivanja
Nakon pozitivnog testa na covid izolacija više nije obvezna, no liječnik ističe uravnotežen pristup: ne pretjerivati s restrikcijama, ali ni podcjenjivati simptome. Procjena zaraznosti temelji se na tijeku simptoma.
“Nije dobro pretjerivati s restriktivnim mjerama, ali ni podcjenjivati simptome”
Prije se nakon pozitivnog testa na covid išlo u izolaciju, ali više nije tako. Čivljak smatra da nije dobro ni pretjerivati s restriktivnim mjerama, ali nije dobro ni podcjenjivati simptome bolesti.
“Najčešće se sugerira ljudima da procijene, neće biti u izolaciji jer mi nemamo neki specifični test koji se rutinski izvodi da bi odredio kad čovjek prestaje biti zarazan za okolinu. To se procjenjuje na osnovi simptoma”, naveo je.
“Ako padne vrućica, onda je to jedan od prvih znakova da bolest polako prolazi, ali ako osobi i dva, tri, četiri dana nakon početka bolesti, kad postane afebrilan i nema više vrućicu, još curi nos ili kašlje, onda je uputno tim osobama reći da ne idu među ljude. U slučaju da takva osoba mora nešto obaviti, bilo bi dobro da barem nosi masku”, zaključio je.
Što jesenski porast znači za zdravstveni sustav
Zagrebačka infektologija prati trendove i prilagođava kapacitete. Uz uobičajene jesensko-zimske izazove, prioritet je pravovremeno prepoznavanje rizičnih bolesnika i rano zbrinjavanje komplikacija. Stručnjaci ističu da se pojedinačni rizik procjenjuje prema dobi, komorbiditetima i težini simptoma, dok odgovorno ponašanje u zatvorenim prostorima i pravodobno javljanje liječniku ostaju temeljni savjeti javnog zdravstva.
