Sve veći broj stranih radnika u Hrvatskoj suočava se s ozbiljnim kršenjima radničkih prava, lošim uvjetima rada i smještaja te pravnom nesigurnošću, upozoreno je na okruglom stolu u organizaciji Novog sindikata.
Kao ključni problemi istaknuti su spora i netransparentna procedura izdavanja dozvola, izostanak stvarne odgovornosti digitalnih platformi i agregatora, kao i nedovoljno učinkovit sustav nadzora.
Najranjiviji oni koji rade preko platformi
Prema riječima glavnog tajnika Novog sindikata Tomislava Kiša, sindikatu se posljednjih mjeseci javlja sve veći broj stranih radnika, posebno onih koji rade putem digitalnih platformi i agregatora, a koji se nalaze u najranjivijem položaju na tržištu rada.
Ukazano je na jasnu podjelu među stranim radnicima: one zaposlene u klasičnim tvrtkama s kolektivnim ugovorima i one koji rade preko platformi. Dok prva skupina ima barem minimalne mehanizme zaštite, druga je praktički lišena mogućnosti kolektivnog pregovaranja, a odgovornost za radne uvjete prebacuje se s platformi na posrednike.
Neisplate plaća i preskup smještaj
Na okruglom stolu izneseni su brojni primjeri kršenja Zakona o radu, uključujući neisplatu plaća i prekovremenih sati, financijske kazne radnicima, prijetnje te loše i preskupe uvjete smještaja, u kojima više radnika plaća visoke iznose za neadekvatne prostore.
Posebno problematičnom praksom ocijenjeno je poništavanje radnih dozvola radnicima koji se obrate sindikatu, odvjetnicima ili institucijama radi zaštite svojih prava, čime ih se dovodi u stanje pravne i egzistencijalne nesigurnosti.
Iskustva s terena
Na probleme je upozorio i taksist iz Bangladeša Rakibu Mukasan, koji radi preko digitalne platforme. Opisao je kako se ugovorene obveze u praksi često ne poštuju, a radnicima se bez jasnih objašnjenja odbijaju troškovi goriva, smještaja i različite administrativne naknade, zbog čega stvarna primanja padaju znatno ispod dogovorenih.
Radnici, kako je istaknuto, često nemaju uvid u obračun plaće niti jasnu informaciju o tome tko je stvarno odgovoran za njihove uvjete rada, a pokušaji traženja pravne pomoći nerijetko rezultiraju prijetnjama gubitkom dozvole za rad.
Sve više prijava institucijama
Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja upozorila je da se njihovoj instituciji javlja sve veći broj stranih radnika zbog neisplate plaća, prekovremenog rada, rada bez dozvola, neprimjerenog smještaja i neprijavljivanja ozljeda na radu.
Prema podacima Državnog inspektorata, prošle je godine ozlijeđeno 86 stranih radnika, od kojih je šest smrtno stradalo, dok je u inspekcijskim nadzorima zabilježeno više od tisuću radnika bez odgovarajućih dozvola.
Kritike zakonodavnog okvira
Saborska zastupnica platforme Možemo! Jelena Miloš ocijenila je da je problem duboko ukorijenjen u zakonskom okviru koji je omogućio širenje rada preko agregatora, istaknuvši da digitalne platforme nisu prepoznate kao poslodavci, čime je otvoren prostor za masovno iskorištavanje.
Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković upozorio je da je sloboda sindikalnog organiziranja za strane radnike ispod prihvatljivih standarda, navodeći primjere krajnje nehumanih uvjeta rada i smještaja.
Izostanak ključnih institucija
Na okrugli stol nisu se odazvali predstavnici Inspekcije rada ni Ministarstva unutarnjih poslova, iako su upravo te institucije, prema ocjeni organizatora, ključne za rješavanje problema stranih radnika u Hrvatskoj.
