Na društvenim mrežama posljednjih dana širi se karta Europe koja je izazvala pravu lavinu komentara i rasprava.
Riječ je o vizualnoj mapi koja prikazuje koliko je vremena potrebno da se nauči jezik svake europske države, pri čemu su zemlje podijeljene prema težini jezika i trajanju učenja.
Karta je postala viralna nakon objave na TikToku, a mnoge korisnike iznenadili su rezultati – posebice oni koji se odnose na Hrvatsku, koja se našla među težim jezicima Europe, dok su Finska, Estonija i Mađarska označene posebnom bojom uz napomenu „sretno“.
Kako izgleda karta i što prikazuje
Zemlje su na karti prikazane različitim bojama, ovisno o procijenjenom vremenu potrebnom za savladavanje jezika:
- Zelena boja: jezici koje se može naučiti za manje od 12 tjedana
- Plava boja: jezici koji zahtijevaju oko 24 tjedna učenja
- Narančasta boja: jezici koji traže oko 30 tjedana rada
- Crvena boja: jezici koji se smatraju teškima i zahtijevaju više od 44 tjedna ozbiljnog učenja
- Crna boja: jezici koji se smatraju iznimno složenima, bez jasno definiranog vremenskog okvira – uz napomenu „sretno“
Upravo su države obojane crnom bojom privukle najveću pažnju korisnika.
U toj se skupini nalaze Finska, Estonija i Mađarska, a autor videa posebno je istaknuo mađarski jezik kao „potpuno drukčiji od svega što se govori u Europi“.
„U gotovo svakoj zemlji možete barem nešto reći, da vas ljudi razumiju – ali u Mađarskoj nema šanse“, poručio je autor uz komentar da „mađarski zvuči kao izmišljeni jezik iz Gospodara prstenova“.
Gdje je Hrvatska na karti?
Prema karti, Hrvatska je obojana crvenom bojom, što znači da se hrvatski jezik smatra težim za učenje.
U istoj kategoriji nalaze se i većina balkanskih i istočnoeuropskih zemalja, uključujući Sloveniju, Srbiju, Bugarsku, Češku i Poljsku.
Strani govornici koji pokušavaju savladati hrvatski najčešće navode padežni sustav, složenu glagolsku konjugaciju i mnoštvo iznimaka kao glavne izazove.
Prema autorima karte, potrebno je više od 44 tjedna intenzivnog učenja da bi se postigla napredna razina poznavanja jezika.
Koji jezici su najlakši za učenje?
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se zemlje obojane zelenom bojom – Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjeverna Irska.
Razlog je, naravno, engleski jezik, koji je većini Europljana poznat još od školskih dana, filmova i glazbe.
Zbog globalne rasprostranjenosti engleskog, mnogi ga smatraju „lakim“ jezikom, iako lingvisti ističu da je engleska gramatika puna nepravilnosti.
Plava kategorija obuhvaća Portugalski, Španjolski, Francuski, Talijanski i jezike skandinavskih zemalja (osim Finske).
U toj se skupini našla i Rumunjska – jedina država s Balkana čiji se jezik svrstava među umjereno zahtjevne.
Narančasta boja pripala je Njemačkoj i Austriji, čiji se njemački jezik smatra gramatički zahtjevnim, ali strukturiranim i logičnim, pa se uz sustavan rad može savladati u manje od godinu dana.
Kako su reagirali korisnici društvenih mreža
Karta je izazvala brojne komentare i rasprave na TikToku i X-u (bivšem Twitteru).
Mnogi su korisnici istaknuli kako je učenje jezika u praksi vrlo individualno, te da „nije isto učiti njemački kao govornik engleskog ili hrvatskog“.
Jedan korisnik je komentirao:
„Ja sam Mađar i pokušavam naučiti hrvatski – pa mogu reći da je jednako teško kao i obrnuto. Puno padeža, puno pravila, ali svejedno zvuči lijepo.“
Drugi su se složili da su finski i mađarski među najtežima, dok su skandinavski jezici „lakši nego što izgledaju“ jer imaju sličnosti s engleskim.
Zanimljivost koja je začinila raspravu
Autor videa koji je objavio kartu na TikToku spomenuo je da se inspirirao procjenama američkog State Departmenta (FSI), koji klasificira jezike prema zahtjevnosti za engleske govornike.
Prema njihovim podacima, hrvatski spada u 4. kategoriju težine, zajedno s češkim, poljskim i ruskim jezikom – što znači da je među zahtjevnijima za strance.
Za usporedbu, finski i mađarski nalaze se u najvišoj, petoj kategoriji, što potvrđuje tvrdnju da su to jezici koje stranci vrlo rijetko uspješno savladaju bez dugotrajnog boravka u zemlji.
Karta je, iako napravljena u šaljivom tonu, potaknula zanimljivu raspravu o jezičnoj raznolikosti Europe i o tome koliko naš materinji jezik može biti izazovan drugima – baš kao što su nama izazovni njihovi.
