Karta koja je posljednjih tjedana kružila Redditom izazvala je veliko zanimanje – prikazuje najplodnija tla svijeta, a među njima se jasno ističe i Hrvatska.
Naime, velik dio naše zemlje, osobito istočna Slavonija, Baranja i Srijem, leži na tzv. crnoj zemlji ili černozemu – tlu koje se smatra najvrjednijim prirodnim resursom na planetu.
Na karti je vidljiv široki pojas crne zemlje koji se proteže od istočne Francuske, preko Panonske nizine, Ukrajine i južne Rusije pa sve do zapadnog Sibira. Upravo na tim područjima tijekom povijesti razvijale su se najjače agrarne sile Europe, regije koje su hranile milijune ljudi i oblikovale gospodarstva kontinenata.
Što je zapravo černozem – „crno zlato“ poljoprivrede
Černozem, poznat i kao crna zemlja, bogat je humusom, dušikom, fosforom i organskim tvarima.
Nastajao je tisućama godina pod travnjačkim i stepskim područjima, gdje su se biljni ostaci sporo razgrađivali i stvarali dubok sloj plodnog tla, često debljine više od jednog metra.
Zahvaljujući toj strukturi, černozem zadržava vlagu, a istodobno ostaje prozračan i bogat hranjivim tvarima, što ga čini idealnim za ratarske kulture poput pšenice, kukuruza, suncokreta i šećerne repe.
Zbog tih osobina, stručnjaci ga smatraju najplodnijim tlom na svijetu – tlom na kojem se mogu postići visoki i stabilni prinosi uz manje potrebe za umjetnim gnojivima.
Hrvatska i Srbija na karti najplodnijih područja
Unutar pojasa crne zemlje nalaze se i dijelovi Hrvatske i Srbije, što ih svrstava među najpovoljnija poljoprivredna područja u Europi.
U Hrvatskoj se černozem najviše nalazi u Slavoniji, Baranji i Srijemu, dok ga u Srijemu i Bačkoj u susjednoj Srbiji ima još više.
Prema pisanju Agrokluba, ova su područja prostorno ograničena, ali iznimno vrijedna, jer predstavljaju temelj domaće poljoprivrede.
Zahvaljujući černozemu, Slavonija je stoljećima bila okosnica poljoprivredne proizvodnje – regija poznata po žitaricama, uljaricama i šećernoj repi, koje su hranile čitavu zemlju i stvarale izvoznu osnovu.
Vojvodina – žitnica regije
Srbija se na karti pojavljuje u još povoljnijem položaju.
Gotovo cijela Vojvodina leži na debelom sloju černozema, stvarajući jednu od najvećih kontinuiranih površina najplodnijeg tla u Europi.
Zbog toga se često naziva „žitnicom Balkana“, jer proizvodi goleme količine žitarica i uljarica koje izvozi diljem kontinenta.
Unatoč razlici u površini, Hrvatska i Srbija dijele isti prirodni temelj – crnu zemlju Panonske nizine.
Kako navode stručnjaci, razlike nisu u kvaliteti tla, već u načinu upravljanja, modernizaciji i strategiji razvoja poljoprivrede.
Zemlja kao strateški resurs budućnosti
Za razliku od krških i planinskih dijelova Hrvatske, gdje je tlo plitko i manje plodno, istočni dio zemlje raspolaže rijetkim prirodnim kapitalom koji bi mogao imati ključnu ulogu u prehrambenoj sigurnosti i izvozu.
Stručnjaci upozoravaju da crna zemlja nije neiscrpna – njezina plodnost ovisi o načinu obrade, rotaciji kultura i zaštiti od erozije.
Zbog klimatskih promjena i sve većeg pritiska na poljoprivredne površine, černozem postaje resurs od globalne važnosti.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), manje od 8 % svjetskih tala spada u kategoriju černozema, a većina se nalazi upravo u Panonskoj nizini, Ukrajini i južnoj Rusiji.
Zato se smatra da zemlje koje ga posjeduju, poput Hrvatske, imaju stratešku prednost u budućnosti u kojoj će hrana biti važnija od nafte.
