Dok se 2025. godina približava kraju, porezni sustav u Hrvatskoj radi punim kapacitetom. Nakon što je početkom godine uveden novi porez na nekretnine, Porezna uprava nastavlja s obradom podataka i slanjem rješenja vlasnicima diljem zemlje. Iako je kalendarska godina na izmaku, posao još nije završen – naplata će se u velikoj mjeri preliti i u 2026. godinu.
Prema dostupnim podacima, Porezna uprava dosad je izdala nešto manje od 90.000 poreznih rješenja za oko 400 gradova i općina. Sljedeći, znatno veći val očekuje se u veljači, kada bi na adrese građana mogla stići nova rješenja, a nije isključeno ni da će ih biti još tijekom proljeća.
Podsjetimo, Hrvatska je s početkom 2025. ukinula porez na kuće za odmor i uvela porez na sve nekretnine u kojima ne žive vlasnici ili članovi njihove obitelji, odnosno koje nisu dane u dugoročni najam. Novi model obuhvaća kuće i stanove za iznajmljivanje, ali i tzv. „prazne“ nekretnine.
Državna administracija procijenila je da bi se od ovog poreza moglo prikupiti oko 70 milijuna eura, no hoće li taj iznos biti dosegnut ili premašen znat će se tek iduće godine, nakon završetka obrade podataka, utvrđivanja stvarnog stanja i provedene naplate.
Ministar financija Marko Primorac ranije je izjavio da su građani zatražili izuzeće od plaćanja poreza za oko 80 tisuća nekretnina. Izuzeća su se mogla ostvariti za nekretnine u kojima žive članovi obitelji, za derutne objekte koji nisu pogodni za stanovanje, kao i prema određenim socijalnim kriterijima.
U javnosti su se mjesecima pojavljivale različite procjene o broju poreznih obveznika. Spominjalo se čak 600 tisuća praznih stanova, dok konzervativnije procjene govore o oko 400 tisuća nekretnina koje bi mogle ući u poreznu osnovicu. Uz to, u Hrvatskoj je registrirano i oko 270 tisuća apartmana za kratkoročni turistički najam.
Visina poreza zakonski je određena u rasponu od 0,60 do osam eura po četvornome metru, a odluku o konkretnoj stopi donose gradovi i općine. Ove godine 223 jedinice lokalne samouprave povećale su porez, njih 62 su ga smanjile, dok je 271 grad i općina zadržao istu razinu kao kod poreza na kuće za odmor iz 2024.
Minimalnu stopu od 0,60 eura po četvornome metru uvelo je 121 gradova i općina, dok je 75 jedinica odlučilo razrezati porez između pet i osam eura. U Ministarstvu financija najavljuju i promjene u 2026. godini, s obzirom na to da su brojne lokalne jedinice povećale stope poreza na dohodak. Ti će podaci biti javno dostupni na mrežnoj stranici Porezne uprave, u okviru pregleda porezne konkurentnosti.
Bez obzira na to što naplata poreza za 2025. još traje, zakon obvezuje vlasnike nekretnina da do kraja ožujka 2026. godine prijave sve važne promjene – primjerice promjenu namjene nekretnine, useljenje članova obitelji ili početak dugoročnog najma.
Novost u sustavu je i to da će županijama pripasti 20 posto naplaćenog poreza, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela gradova, osobito onih s većim brojem oporezivih nekretnina.
Najvišu stopu od osam eura po četvornome metru ove godine naplaćuju Umag, Vis, Sveti Filip i Jakov, Fažana i Baška Voda. Dubrovnik porez od pet eura primjenjuje samo u prvoj zoni, dok su u ostalima iznosi niži. Bol ima stopu od 7,5 eura, a Motovun sedam eura po četvornome metru.
Kada je riječ o najvećim gradovima, Zagreb i Rijeka porez naplaćuju po stopi od pet eura, Split 1,99 eura, a Osijek minimalnih 0,60 eura. Zagreb je naplatu povjerio Poreznoj upravi, dok Rijeka porez naplaćuje samostalno.
Riječke gradske vlasti nedavno su objavile da neće slati porezna rješenja ako je iznos manji od troška dostave. Taj prag iznosi 3,20 eura za domaće vlasnike i 7,10 eura za strane, a najčešće se odnosi na nekretnine s velikim brojem suvlasnika.
