Ulazak u četrdesete godine života za mnoge označava prekretnicu, ne samo profesionalno i obiteljski, nego i zdravstveno. Tijelo postupno mijenja način na koji reagira, a brojni procesi koji su ranije funkcionirali bez poteškoća počinju usporavati. Upravo zato liječnici sve češće naglašavaju važnost redovitih preventivnih pregleda, čak i kod osoba koje se osjećaju potpuno zdravo.
Prema riječima Dean Eggitt, liječnika opće prakse, nekoliko jednostavnih testova može otkriti ozbiljne zdravstvene rizike u fazi kada još nema nikakvih simptoma. Riječ je o kontrolama koje su dostupne, brze i relativno jeftine, a često se odgađaju dok se ne pojave prvi problemi.
U fokusu su četiri ključna pokazatelja: masnoće u krvi, funkcija bubrega, razina šećera u krvi i krvni tlak. Upravo ti parametri, upozoravaju liječnici, najčešće stoje u pozadini srčanog i moždanog udara, dijabetesa i kroničnih bolesti koje se razvijaju godinama.
Kontrola kolesterola jedan je od prvih koraka. Kako starimo, organizam sve teže uklanja višak lošeg kolesterola iz krvotoka. Povišene vrijednosti LDL-a dovode do stvaranja masnih naslaga u krvnim žilama, što povećava rizik od začepljenja arterija. S druge strane, HDL kolesterol ima zaštitnu ulogu jer pomaže u uklanjanju viška masnoća iz krvi.
Liječnici ističu da bi LDL trebao biti ispod 4 mmol/L, dok su poželjne vrijednosti HDL-a iznad 1,0 mmol/L kod muškaraca i 1,2 mmol/L kod žena. Lipidogram uključuje i mjerenje triglicerida, čija povišena razina može biti povezana s razvojem dijabetesa, pretilosti i metaboličkih poremećaja.
Ništa manje važna nije provjera funkcije bubrega, organa koji imaju ključnu ulogu u filtriranju toksina i regulaciji tekućine u tijelu. Kronične bubrežne bolesti često napreduju tiho, bez bolova i jasnih simptoma. Upravo zato analiza kreatinina u krvi može biti presudna za rano otkrivanje problema.
Dr. Eggitt upozorava da se procjenjuje kako velik broj ljudi živi s oštećenjem bubrega, a da toga nisu svjesni, najčešće zbog kombinacije starenja i povišenog krvnog tlaka. Neliječeni bubrežni problemi dodatno povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Posebnu pažnju liječnici posvećuju šećeru u krvi, osobito vrijednosti HbA1c, koja pokazuje prosječnu razinu glukoze tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. Povišene vrijednosti upućuju na dugotrajno opterećenje organizma šećerom, što može dovesti do dijabetesa tipa 2 i njegovih komplikacija.
Visok šećer u krvi može godinama neprimjetno oštećivati živce, krvne žile i vid, a simptomi se često javljaju tek kada je šteta već učinjena. Iako stres ili bolest mogu privremeno povisiti glukozu, trajno odstupanje od normalnih vrijednosti znak je za daljnju obradu.
Jedan od najčešćih, ali i najpodcjenjenijih problema u srednjim godinama je povišeni krvni tlak. Normalne vrijednosti kreću se između 90/60 i 120/80 mmHg, dok se sve iznad 140/90 mmHg smatra hipertenzijom. Problem je što većina ljudi nema nikakve simptome, zbog čega se tlak naziva tihim ubojicom.
Redovito mjerenje, bilo kod kuće ili u ordinaciji, jedini je pouzdan način da se hipertenzija otkrije na vrijeme. Promjene životnih navika – smanjenje tjelesne mase, više kretanja, manje soli i alkohola – često su prvi i najučinkovitiji korak.
Liječnici naglašavaju da razumijevanje vlastitog zdravstvenog stanja u četrdesetima može imati dugoročan utjecaj na kvalitetu života. „Briga o tijelu u srednjoj životnoj dobi od ključne je važnosti“, ističe dr. Eggitt. „Krvne pretrage jedan su od najboljih načina da uočite rane znakove upozorenja prije nego što bude prekasno.“
Praćenjem ovih parametara liječnici mogu pravovremeno reagirati, prilagoditi terapiju ili preporučiti promjene koje dugoročno smanjuju rizik od najtežih bolesti, a pacijentima daju jasniju sliku o stvarnom stanju organizma.
