Hrvatske sigurnosne službe donijele su odluku kojom je pravoslavnom svećeniku iz Crne Gore zabranjen ulazak u Hrvatsku, doznaje se iz diplomatskih i regionalnih krugova. Riječ je o administrativnoj mjeri zabrane ulaska, a ne o formalnom proglašenju osobe nepoželjnom u diplomatskom smislu, no poruka je jasna – odluka je donesena na sigurnosnoj razini.
Svećenik je posljednjih godina privlačio pozornost javnosti nizom javnih istupa i politički osjetljivih poruka, koje su izazvale reakcije i izvan granica Crne Gore. Prema dostupnim informacijama, zabrana se ne odnosi na jedan izolirani incident, već na kontinuirani niz javnih izjava i aktivnosti koje su procijenjene kao problematične u kontekstu odnosa prema Hrvatskoj i Hrvatima.
U regionalnim medijima ranije se pojavila informacija da je Hrvatska proširila popis osoba kojima je ograničen ili zabranjen ulazak u zemlju, a među njima se, osim ovog svećenika, spominju i pojedini javni djelatnici, predstavnici udruga te osobe aktivne u političkom i društvenom životu Crne Gore. Riječ je o mjerama koje se provode diskretno, bez javnog objavljivanja službenih popisa.
Svećenik je u javnosti posebno odjeknuo nakon sudjelovanja na skupu na kojem je zatraženo uklanjanje spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora Morinj, gdje su tijekom ratnih godina bili zatočeni hrvatski civili i branitelji. Ta inicijativa izazvala je oštre reakcije dijela javnosti i dodatno zaoštrila ionako osjetljive odnose.
Dodatnu težinu slučaju dale su i njegove izjave iz 2025. godine, u kojima je tvrdio da su Hrvati u Crnoj Gori “projekt” nastao nakon Drugog svjetskog rata, uz tezu da su se katolici u Boki kotorskoj ranije izjašnjavali drugačije te da je kasnije provedena sustavna promjena identiteta. Nekoliko dana nakon toga poručio je kako su njegove riječi istrgnute iz konteksta, no šteta u javnom prostoru već je bila učinjena.
Na spomen-ploči u Morinju, na koju su se njegove izjave i aktivnosti često referirale, stoji da je na tom mjestu tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku postojao logor za hrvatske civile i branitelje, uz izraze žaljenja zbog zločina i patnji zatočenika. Upravo je taj povijesni kontekst jedan od elemenata koji su, prema procjenama, igrali ulogu u donošenju odluke o zabrani ulaska.
Crnogorski mediji podsjećaju i da je riječ o osnivaču jednog pravoslavnog bratstva te da se radi o prvom svećeniku Srpske pravoslavne crkve kojem je Hrvatska izrekla ovakvu mjeru. Pojedini portali ranije su ga dovodili u vezu s osobama iz kriminalnog miljea, a u javnosti je zabilježen i incident u kojem mu je zapaljeno luksuzno vozilo, što je dodatno povećalo interes sigurnosnih službi za njegovo djelovanje.
Zabrana ulaska ostaje na snazi do daljnjega, a odluka je donesena bez javnog očitovanja nadležnih institucija, što je uobičajena praksa u slučajevima koji se odnose na procjene nacionalne sigurnosti.
