Uvoz strane radne snage i dalje je jedna od ključnih tema hrvatskog gospodarstva, osobito u sektorima koji već godinama trpe kroničan nedostatak radnika. Građevinarstvo, turizam, ugostiteljstvo i industrija oslanjaju se na radnike iz inozemstva kako bi održali poslovanje, a najnoviji podaci za siječanj potvrđuju da se taj trend nastavlja i u 2026. godini.
Prema službenim brojkama, Hrvatskoj trenutačno nedostaje više od 150 tisuća radnika, a bez stranih državljana velik dio projekata i sezone bio bi teško izvediv.
Manje dozvola nego lani, ali potreba ostaje velika
Iako se potreba za radnicima ne smanjuje, ukupan broj izdanih dozvola za boravak i rad u 2025. godini bio je manji nego godinu ranije. Tijekom prošle godine izdano je 170.723 dozvole, što predstavlja pad od 17 posto u odnosu na 2024., kada ih je izdano više od 206 tisuća.
Takav pad djelomično se povezuje s izmjenama Zakona o strancima, koje su stupile na snagu početkom prošle godine. Njima su postroženi uvjeti za poslodavce, uvedeni precizniji omjeri domaćih i stranih radnika te produženo maksimalno trajanje dozvole za boravak i rad.
Prema važećim pravilima, u deficitarnim zanimanjima poslodavac može zaposliti do 12 stranih radnika na jednog domaćeg, dok je u nedeficitarnim djelatnostima taj omjer znatno stroži.
Siječanj otkriva tko najviše dolazi raditi u Hrvatsku
Podaci za siječanj 2026. godine pokazuju koliko su strani radnici i dalje neizostavni. U tom je mjesecu izdano ukupno 12.556 dozvola za boravak i rad, najviše u sektorima:
- graditeljstva – 4.164 dozvole
- turizma i ugostiteljstva – 3.500
- industrije – 2.072
- prometa i veza – 949
- trgovine – 709
Od tog broja, 4.480 dozvola odnosi se na novo zapošljavanje, dok je 6.370 izdano za produljenje postojećih dozvola, a 1.706 za sezonske radnike.
Filipinci prvi, ali Srbija visoko na ljestvici
Kada je riječ o državama iz kojih dolaze strani radnici, na prvom mjestu su i dalje Filipini, no među europskim zemljama posebno se ističu susjedi. U siječnju je u Hrvatsku stiglo više od tisuću radnika iz Srbije, čime se ta zemlja svrstala među najzastupljenije izvore radne snage.
Redoslijed po broju izdanih dozvola predvode državljani Filipina, a slijede Bosna i Hercegovina, Nepal, Srbija, Indija, Uzbekistan, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Turska i Egipat. Takva struktura jasno pokazuje da Hrvatska sve više ovisi o radnicima iz trećih zemalja, ali i iz neposrednog susjedstva.
Zašto poslodavci posežu za strancima
Razlozi su višestruki. Dio domaće radne snage napustio je Hrvatsku, dok mlađe generacije sve rjeđe biraju fizički zahtjevna zanimanja. Istodobno, sezonalnost turizma i velik broj infrastrukturnih projekata dodatno pojačavaju pritisak na tržište rada.
Produženje dozvole za boravak i rad na do tri godine donijelo je poslodavcima određenu stabilnost, ali i povećalo interes radnika koji Hrvatsku vide kao dugoročniju poslovnu destinaciju, a ne samo privremenu stanicu.
Nove zakonske izmjene pred Saborom
Vlada je u proceduru uputila nove izmjene Zakona o strancima, koje donose dodatne obveze, ali i određena olakšanja. Među važnijim novostima je uvođenje obveze učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika kao uvjeta za produljenje dozvole, kao i olakšana promjena poslodavca za strane radnike.
Također se uvodi mogućnost dubljih sigurnosnih provjera državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, uz mehanizme praćenja poštivanja temeljnih prava.
“Uvodi se mogućnost provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, propisuje nezavisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava u postupku dubinske provjere i odobravanja azila na granici te postupak povratka na granici za državljane trećih zemalja kojima je odbijen azil”, rekao je Davor Božinović.
Usklađivanje s pravilima Europske unije
Nove izmjene zakona donose se radi usklađivanja s europskim zakonodavstvom, uključujući Direktivu o jedinstvenoj dozvoli boravka i rada te Pakt o azilu i migracijama. Cilj je, kako se navodi, omogućiti državama članicama veću fleksibilnost u upravljanju migracijama, ali i osigurati zaštitu prava osoba kojima je potrebna pomoć.
U praksi to znači da će Hrvatska i dalje ostati atraktivna destinacija za strane radnike, ali uz jasnija pravila i stroži nadzor, osobito u pogledu sigurnosti i integracije.
