Rast cijena u Hrvatskoj ponovno je došao u fokus javnosti, ovoga puta zbog – pekarskih proizvoda. Jedna objava na društvenim mrežama pokrenula je raspravu o tome jesu li cijene u pekarnicama dosegnule granicu izdržljivosti za prosječnog potrošača.
Korisnik Reddita opisao je svoje iskustvo iz kvartovske pekarnice koja se, kako navodi, ne nalazi u turističkoj zoni. Za običnu praznu kiflu i mali jogurt platio je gotovo četiri eura. Uspoređujući taj iznos s cijenama prije uvođenja eura, istaknuo je značajan skok.
“Gledam taj račun i sjetim se da je prije uvođenja eura ista ta kombinacija bila jedva 10-12 kuna. To je poskupljenje od preko 150% u dvije godine”, napisao je, dodajući kako mu je objašnjenje da je nabavna cijena pšenice porasla tek pet posto teško prihvatljivo.
Postavio je i pitanje koje je ubrzo izazvalo stotine reakcija: “Jesu li cijene u pekarama prešle svaku granicu ili ja živim u paralelnom svemiru?”
Građani ogorčeni: “Mogu s nama raditi što hoće”
Komentari su se nizali velikom brzinom, a velik broj korisnika složio se da su poskupljenja pekarskih proizvoda postala pretjerana.
“A zašto je to tako? Jer bi Hrvati kupili i da je duplo skuplje. Mogu s nama raditi što hoće jer smo takav narod i kultura”, napisao je jedan korisnik.
Drugi su podsjetili na izreku “dok ima ovaca, bit će i vune”, pozivajući na bojkot. Jedan komentator naveo je: “Nisam bio u pekari od malo iza uvođenja eura kad je sve otišlo u krasan k…”.
U raspravi se provlači i stav da su potrošači sami dio problema jer, unatoč negodovanju, i dalje redovito kupuju kruh i peciva.
Kućno pečenje kao odgovor na rast cijena
Kao reakcija na rast cijena kruha i peciva, dio građana odlučio je potražiti alternativu. Sve više njih navodi kako su kupili pekače za kruh i počeli sami pripremati pekarske proizvode.
“Pečemo doma i dečko i ja. I kruh i slance i kiflice. Em je zdravije i ukusnije, em ne bacamo novce na pekaru”, napisala je jedna korisnica.
Osim financijske uštede, mnogi ističu prednost kontrole sastojaka i izbjegavanje aditiva. Za neke je to postao i hobi, a miris svježe pečenog kruha simbol samostalnosti u vrijeme rasta troškova.
Što stoji iza cijena?
Pekari se često pozivaju na rast cijena sirovina, posebno pšenice. No podaci pokazuju da cijena brašna čini tek pet do deset posto konačne cijene proizvoda. Ostatak otpada na energente, radnu snagu, najam prostora, logistiku i trgovačke marže.
Istodobno, Hrvatska je u posljednjim godinama povećala uvoz smrznutih pekarskih proizvoda, a domaći pekarski sektor bilježi rast dobiti u odnosu na ranija razdoblja.
Unatoč rastu cijena, Hrvati i dalje spadaju među najveće potrošače pekarskih proizvoda u Europi, s prosječnom godišnjom potrošnjom od oko 62 kilograma po osobi. Stručnjaci takvu naviku opisuju kao neelastičnu potražnju, što znači da potrošnja ne pada značajno ni kada cijene rastu.
Upravo ta činjenica, smatraju neki komentatori, omogućuje trgovcima da zadrže visoke cijene bez straha od osjetnog pada prodaje, dok dio građana već bira drugačiji pristup – izlazak iz pekarnice bez kupnje ili povratak kućnoj proizvodnji.
