Najnovija karta Europe, objavljena na platformi Our World in Data, prikazuje promjene u broju stanovnika u razdoblju od srpnja 2022. do srpnja 2023. godine. Podaci se temelje na najnovijem izdanju UN-ovih Svjetskih demografskih projekcija iz 2024. godine, a jasno pokazuju regionalne razlike.
Prema tim podacima, Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s padom broja stanovnika, označenih crvenom bojom. Sličan trend bilježe brojne države istočne i južne Europe, dok zapadni i sjeverni dio kontinenta uglavnom ostvaruju rast.
Regionalna podjela gotovo je ujednačena: zapad i sjever Europe bilježe pozitivan demografski saldo, dok istok i jug gube stanovništvo. Iznimke u regiji predstavljaju Slovenija i Crna Gora, koje su u promatranom razdoblju zabilježile porast broja stanovnika.
Na platformi Our World in Data navodi se kako je fokus stavljen na razdoblje 2022.–2023. jer su to najnovije godine obuhvaćene ažuriranim UN-ovim projekcijama. Ističe se da kratkoročni šokovi mogu utjecati na godišnje promjene, ali da regionalni obrazac nije nov te je vidljiv i u prethodnim godinama, osobito kada se promatraju dulja vremenska razdoblja.
Migracije kao ključni čimbenik
Jedan od glavnih razloga ovakvih kretanja su migracije.
Većina zemalja zapadne i sjeverne Europe bilježi pozitivnu neto migraciju, što znači da se više ljudi doselilo nego što ih je odselilo. Nasuprot tome, mnoge zemlje istočne i južne Europe, uključujući Hrvatsku, imaju negativan migracijski saldo – broj odlazaka nadmašuje broj dolazaka.
Ovaj obrazac posebno je izražen u državama koje se suočavaju s dugoročnim gospodarskim i demografskim izazovima. Mladi i radno sposobni građani češće sele prema razvijenijim članicama Europske unije, tražeći bolje uvjete rada i veće plaće.
Pad fertiliteta dodatno pogoršava sliku
Uz migracije, važan čimbenik je i pad stope fertiliteta.
Sve europske zemlje trenutno su ispod razine jednostavne reprodukcije stanovništva. To znači da se u većini država, čak i bez migracija, broj stanovnika smanjuje jer je broj umrlih veći od broja rođenih.
U zapadnoj i sjevernoj Europi negativan prirodni prirast nadoknađuje se useljavanjem. U istočnoj i južnoj Europi taj mehanizam izostaje, pa ukupna populacija nastavlja padati.
Za Hrvatsku to znači da demografski izazovi nisu rezultat samo jednog faktora, već kombinacije dugotrajnog prirodnog pada i migracijskih tokova.
Šira slika europskih trendova
Demografske promjene u Europi sve su izraženije i imaju dugoročne posljedice na tržište rada, mirovinske sustave i održivost javnih financija. Dok pojedine države privlače radnu snagu i bilježe rast, druge se suočavaju s ubrzanim starenjem stanovništva.
Podaci obuhvaćaju razdoblje do sredine 2023. godine, a konačne brojke za kasnije razdoblje tek će biti dostupne u budućim projekcijama.
Karta Europe, objavljena na Our World in Data, još jednom potvrđuje postojanje jasnog demografskog razdvajanja kontinenta, pri čemu je Hrvatska svrstana među zemlje s negativnim trendom promjene broja stanovnika u promatranom razdoblju.
