Novo istraživanje o demenciji donosi ohrabrujuće vijesti – intelektualno poticajne aktivnosti poput čitanja, pisanja i učenja stranih jezika mogu smanjiti rizik od demencije za gotovo 40 posto. Riječ je o jednostavnim navikama koje su dostupne većini ljudi, a mogle bi imati snažan utjecaj na zdravlje mozga u starijoj dobi.
Studija američkih znanstvenika sugerira da bi milijuni ljudi mogli spriječiti ili barem odgoditi razvoj ove teške bolesti ako tijekom života redovito održavaju mentalnu aktivnost.
Demencija – jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice
Demencija se smatra jednom od najvećih javnozdravstvenih prijetnji u svijetu. Procjenjuje se da bi se broj oboljelih do 2050. godine mogao utrostručiti i premašiti 150 milijuna ljudi, što bi predstavljalo ogroman teret za zdravstvene i socijalne sustave diljem svijeta.
Istraživači Medicinskog centra Sveučilišta Rush u Chicagu utvrdili su da je kontinuirano bavljenje mentalno zahtjevnim aktivnostima tijekom života povezano s manjim rizikom od Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, kao i sa sporijim padom kognitivnih sposobnosti.
Autorica studije Andrea Zammit istaknula je kako rezultati jasno upućuju na snažan utjecaj intelektualno poticajnog okruženja na očuvanje moždanog zdravlja u starosti.
„Naši nalazi ohrabruju i sugeriraju da redovito sudjelovanje u raznovrsnim mentalnim aktivnostima može napraviti značajnu razliku. Javna ulaganja u knjižnice i obrazovne programe koji potiču ljubav prema učenju mogli bi pridonijeti smanjenju učestalosti demencije“, navela je Zammit.
Kako je provedeno istraživanje?
U istraživanju je sudjelovalo 1.939 osoba prosječne dobi od 80 godina, koje na početku nisu imale dijagnozu demencije. Sudionici su praćeni tijekom osam godina.
Ispitanici su ispunjavali upitnike o svojim životnim navikama, razini obrazovanja i pristupu obrazovnim sadržajima u djetinjstvu, srednjoj i starijoj dobi. Posebna pozornost posvećena je učestalosti aktivnosti poput:
- čitanja knjiga i novina
- pisanja pisama ili vođenja bilješki
- učenja stranih jezika
- rješavanja zagonetki i križaljki
- sudjelovanja u edukativnim programima
Rezultati su pokazali značajnu razliku među skupinama.
Što su pokazali rezultati?
Među ispitanicima koji su bili najaktivniji u intelektualnom smislu, Alzheimerovu bolest razvilo je 21 posto sudionika, dok je u skupini s najnižom razinom mentalne aktivnosti taj udio iznosio 34 posto.
Nakon prilagodbe podataka prema dobi, spolu i stupnju obrazovanja, utvrđeno je da je veća mentalna aktivnost povezana s:
- 38 posto manjim rizikom od Alzheimerove bolesti
- 36 posto manjim rizikom od blagog kognitivnog poremećaja
Osobe koje su bile najviše intelektualno aktivne razvijale su Alzheimerovu bolest u prosjeku s 94 godine, dok su one s najmanjom mentalnom stimulacijom obolijevale već oko 88. godine. Pojava blažih kognitivnih tegoba odgođena je u prosjeku za sedam godina.
Važna napomena znanstvenika
Autori naglašavaju da studija pokazuje povezanost između mentalne aktivnosti i smanjenog rizika od demencije, ali ne dokazuje izravan uzročno-posljedični odnos. Također, dio podataka o ranijem životu temeljio se na sjećanjima ispitanika, što može utjecati na preciznost odgovora.
Ipak, rezultati pružaju snažnu potporu ideji da je mozak poput mišića – što ga više koristimo, to dulje ostaje u dobroj formi.
Jednostavne navike za zdraviji mozak
Stručnjaci savjetuju da mentalnu aktivnost uključimo u svakodnevni život. To ne mora biti ništa zahtjevno – dovoljno je redovito čitati, učiti nove vještine, sudjelovati u razgovorima i održavati znatiželju živom.
Ulaganje u vlastiti intelekt nije samo osobno zadovoljstvo, već i dugoročna investicija u zdravlje mozga. Ako jednostavne navike mogu smanjiti rizik od demencije za gotovo 40 posto, vrijedi ih usvojiti već danas.

