Hrvatski BDP ponovno je ubrzao, a najnoviji podaci pokazuju da je domaće gospodarstvo u posljednjem tromjesečju prošle godine raslo snažnije nego što se očekivalo. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod porastao je 3,6 posto na godišnjoj razini, čime je nastavljen niz neprekinutog rasta koji traje već 20 kvartala zaredom.
Riječ je o vidljivom ubrzanju u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 2,3 posto. Time je potvrđeno da se domaće gospodarstvo krajem godine kretalo uzlaznom putanjom, uz jačanje ključnih sastavnica ekonomske aktivnosti.
Dvadeseti kvartal rasta zaredom
Kontinuirani rast hrvatskog gospodarstva sada traje već pet godina bez prekida. Prema objavljenim podacima, cijela prošla godina zaključena je s rastom od 3,2 posto, što potvrđuje stabilnu dinamiku unatoč izazovima na europskom tržištu.
U posljednjem tromjesečju zabilježen je i rast na kvartalnoj razini – gospodarstvo je, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 1,4 posto u odnosu na prethodni kvartal. Na godišnjoj razini, sezonski prilagođeni rast iznosio je 3,3 posto.
Takvi pokazatelji svrstavaju Hrvatsku među brže rastuće ekonomije u Europskoj uniji.
Osobna potrošnja ponovno u fokusu
Najveći doprinos rastu dao je segment potrošnje kućanstava, koji čini najveći udio u strukturi BDP-a. U četvrtom tromjesečju potrošnja kućanstava porasla je 2,6 posto na godišnjoj razini.
To predstavlja ubrzanje u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio 1,9 posto. Povećana potrošnja građana signalizira veću ekonomsku aktivnost, ali i stabilnost tržišta rada i raspoloživog dohotka.
Istodobno je i državna potrošnja porasla 4,7 posto, nakon 3,8 posto u prethodnom razdoblju. Rast javne potrošnje dodatno je potaknuo ukupnu ekonomsku dinamiku.
Investicije zadržale snažan tempo
Značajan doprinos nastavku rasta dale su i bruto investicije u fiksni kapital, koje su u posljednjem tromjesečju porasle 6,9 posto na godišnjoj razini.
Iako je riječ o nešto sporijem tempu u odnosu na prethodnih 7,5 posto, investicije su i dalje ostale jedan od ključnih pokretača gospodarskog širenja. Ulaganja u infrastrukturu, poslovne objekte i opremu zadržala su visoku razinu aktivnosti.
Investicijski ciklus tako ostaje snažna poluga rasta, osobito u kontekstu korištenja europskih fondova i javnih projekata.
Izvoz se oporavio, uvoz usporio
Nakon pada u prethodnom razdoblju, izvoz roba i usluga porastao je 1,5 posto na godišnjoj razini. Posebno je porastao izvoz roba, i to 2,4 posto, dok je izvoz usluga ojačao 1,6 posto.
S druge strane, uvoz roba i usluga povećan je tek 0,3 posto, znatno sporije nego u prethodnom kvartalu kada je rast iznosio 2,4 posto. Uvoz roba smanjen je 0,4 posto, dok je uvoz usluga porastao 3,1 posto.
Ovakva kretanja pridonijela su povoljnijem neto izvoznom učinku u ukupnoj strukturi BDP-a.
Hrvatska brža od europskog prosjeka
Usporedba s ostatkom Europske unije pokazuje da je rast hrvatskog BDP-a znatno brži od prosjeka EU-a. Prema podacima Eurostata, gospodarstvo EU-a u istom je razdoblju poraslo 0,3 posto na kvartalnoj razini, dok je godišnji rast iznosio 1,4 posto.
Gospodarstvo eurozone zabilježilo je identične kvartalne brojke – 0,3 posto – dok je godišnji rast iznosio 1,3 posto.
Takva razlika u stopama rasta potvrđuje da se hrvatsko gospodarstvo krajem godine kretalo dinamičnije od većine članica eurozone i Europske unije.
Uz snažniju osobnu i državnu potrošnju, stabilne investicije te oporavak izvoza, posljednje tromjesečje donijelo je ubrzanje gospodarske aktivnosti. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je domaće gospodarstvo zadržalo kontinuitet rasta, uz izraženiju dinamiku u odnosu na prethodni kvartal i iznad prosjeka Europske unije.
