Smrt 16-godišnjeg Jeremyja Webba iz Australije potresla je javnost i otvorila ozbiljna pitanja o rijetkoj, ali sve češćoj alergiji povezanoj s ubodima krpelja i konzumacijom mesa. Ono što je započelo kao obična večer kampiranja s prijateljima, završilo je tragično – i to zbog reakcije koju ni obitelj ni liječnici nisu na vrijeme prepoznali kao potencijalno smrtonosnu.
Te lipanjske noći 2022. godine, na središnjoj obali Novog Južnog Walesa, Jeremy je pojeo obrok koji je uključivao goveđe kobasice. Nedugo nakon toga, počeo je povraćati i osjećati ozbiljne respiratorne tegobe. U panici je potrčao prema obližnjem kamperu i zamolio prolaznike da pozovu hitnu pomoć, no ubrzo se srušio.
Prijatelji su odmah započeli postupak oživljavanja, koji su nastavili sve do dolaska hitne pomoći u 23:26. Unatoč naporima liječnika, Jeremy je proglašen mrtvim nešto više od sat vremena kasnije u bolnici.
U početku se vjerovalo da je uzrok smrti povezan s njegovom dugogodišnjom astmom. Međutim, sudsko-medicinska istraga kasnije je utvrdila drugačiji uzrok – fatalnu anafilaksiju izazvanu alergijom na meso sisavaca, koja se razvila nakon prethodnih uboda krpelja.
Zamjenica mrtvozornika Carmel Forbes navela je kako je Jeremy preminuo od “posljedica anafilaksije uzrokovane alergijom na meso nakon ugriza krpelja, što je dovelo do akutnog pogoršanja astme.”
Ključni uzročnik ove reakcije je molekula poznata kao alfa-gal, vrsta šećera koja se nalazi u slini krpelja, ali i u mesu sisavaca poput govedine, svinjetine ili janjetine. Kada osoba razvije osjetljivost na ovu molekulu, konzumacija mesa može izazvati opasnu imunološku reakciju.
Profesorica Sheryl van Nunen, klinička imunologinja koja je među prvima identificirala ovu povezanost, upozorila je na rastući problem, ističući: “Ovo je alergija 21. stoljeća”, dodajući kako se njezina učestalost povećava zbog promjena u okolišu.
Posebnost ove alergije je u tome što se simptomi ne pojavljuju odmah, već tek nakon tri do šest sati, što dodatno otežava dijagnozu. Reakcije mogu uključivati probavne smetnje, osip, oticanje, ali i životno ugrožavajuću anafilaksiju.
Jeremy je već ranije pokazivao znakove problema nakon konzumacije mesa, no opasnost nije bila prepoznata. Njegova medicinska dokumentacija bilježila je epizode ozbiljnih respiratornih poteškoća, koje su tada pripisivane astmi.
Profesorica van Nunen kasnije je istaknula kako je to bila “propuštena prilika”, jer su simptomi bili neuobičajeni za tipičan napad astme, ali karakteristični za anafilaksiju, osobito zbog naglog razvoja i potrebe za višestrukim dozama adrenalina.
Prema medicinskim podacima, čak 85 posto smrtnih slučajeva povezanih s alergijama na hranu rezultat je anafilaksije koja uzrokuje astmatičnu reakciju, što dodatno povećava rizik kod osoba koje već imaju astmu.
Jeremyjeva obitelj kasnije je otkrila da je tijekom djetinjstva imao više uboda krpelja, nakon preseljenja na imanje okruženo gustim raslinjem. Već oko desete godine počeo je razvijati reakcije na crveno meso, no nitko nije bio svjestan koliko opasne mogu postati.
Ovaj slučaj dodatno je upozorio medicinsku zajednicu na potrebu ranog prepoznavanja simptoma i testiranja osoba koje žive u područjima gdje su krpelji česti, osobito ako imaju neobjašnjive reakcije nakon konzumacije mesa.
