Globalna trgovina oružjem posljednjih godina ponovno ubrzano raste, a Europa se u tom procesu sve snažnije profilira kao ključni igrač – i kao kupac i kao proizvođač. Najnoviji podaci međunarodnih sigurnosnih istraživanja pokazuju da se vojna industrija vraća na razinu aktivnosti kakva je bila na samom kraju Hladnog rata.
U središtu promjena nalazi se Njemačka, koja je u proteklih pet godina napravila veliki iskorak i postala četvrti najveći izvoznik oružja na svijetu, pretekavši Kinu. Riječ je o značajnom pomaku u globalnoj ravnoteži vojno-industrijskog tržišta, koje se ubrzano mijenja zbog geopolitičkih napetosti, rata u Ukrajini i sve snažnijih sigurnosnih prijetnji u Europi.
Globalna trgovina oružjem ponovno raste
Prema najnovijem izvješću Stockholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI), globalne isporuke oružja u posljednjih pet godina porasle su za gotovo 10 posto u odnosu na prethodno razdoblje.
Takav rast označava nastavak trenda koji je započeo nakon relativnog pada trgovine oružjem početkom 2000-ih. Nakon završetka Hladnog rata, globalna potražnja za naoružanjem pala je za oko trećinu, no posljednje desetljeće donosi potpuno drugačiju sliku.
Dok su u razdoblju 2016.–2020. najveći uvoznici bile Azija i Oceanija s 42 posto ukupnog svjetskog uvoza, situacija se danas promijenila.
Europa je sada vodeća regija po uvozu oružja, s udjelom od 33 posto u globalnoj trgovini. Slijede Azija i Oceanija s 31 posto te Bliski istok s 26 posto.
Strah od rata snažno povećao potražnju u Europi
Rast potražnje u Europi u velikoj je mjeri povezan s ratom u Ukrajini, ali i širim osjećajem nesigurnosti na kontinentu.
Uvoz oružja europskih država u posljednjih pet godina više se nego utrostručio.
Ukrajina je pritom postala najveći pojedinačni uvoznik oružja na svijetu, s udjelom od 9,7 posto globalnog uvoza.
Međutim, stručnjaci ističu da rast europske potražnje ne proizlazi samo iz pomoći Ukrajini.
Jedan od autora studije Matthew George objašnjava:
„I većina drugih europskih država počela je uvoziti znatno više oružja kako bi ojačale svoje vojne sposobnosti zbog onoga što vide kao rastuću prijetnju iz Rusije.“
Takav trend vidljiv je u gotovo svim članicama NATO-a na kontinentu.
NATO članice ubrzano povećavaju vojne kapacitete
Prema dostupnim podacima, uvoz oružja europskih članica NATO-a u posljednjih deset godina porastao je za čak 143 posto.
Najveći kupac unutar europskog NATO-a trenutno je Poljska, koja je ujedno i sedmi najveći uvoznik oružja na svijetu.
Poljska je dramatično povećala svoje vojne narudžbe, a razlika između dva promatrana razdoblja posebno je upečatljiva.
U razdoblju 2021.–2025. poljski uvoz oružja bio je više nego osam puta veći nego između 2016. i 2020. godine, što predstavlja rast od čak 852 posto.
Zemlja koja dijeli granicu s Ukrajinom i Bjelorusijom danas čini 17 posto ukupnog uvoza oružja među europskim članicama NATO-a, odnosno 3,6 posto ukupnog svjetskog uvoza.
Iza Poljske slijede:
- Velika Britanija – 2,1 % svjetskog uvoza
- Nizozemska – 1,8 %
SAD i dalje apsolutni lider u prodaji oružja
Unatoč sve većoj ulozi europskih proizvođača, Sjedinjene Američke Države i dalje uvjerljivo dominiraju globalnim tržištem oružja.
U razdoblju 2021.–2025. SAD je držao čak 42 posto svih međunarodnih isporuka oružja, dok je u prethodnom petogodišnjem razdoblju taj udio iznosio 36 posto.
Američko oružje izvezeno je u 99 država, a među najvećim kupcima ističu se Saudijska Arabija i Japan.
Stručnjak SIPRI-ja Pieter Wezeman naglašava:
„SAD su dodatno učvrstile svoju dominaciju kao dobavljač oružja čak i u sve multipolarnijem svijetu.“
Istodobno, američka administracija sve otvorenije koristi izvoz vojne opreme kao instrument vanjske politike, ali i kao način jačanja vlastite obrambene industrije.
Europske sile sve snažnije na tržištu
Iako SAD i dalje drži uvjerljivo prvo mjesto, europske zemlje sve više povećavaju vlastiti udio u svjetskoj trgovini oružjem.
Najveći europski izvoznik trenutno je Francuska, koja je povećala izvoz za 21 posto te drži drugo mjesto na globalnoj ljestvici s udjelom od 9,8 posto.
Veliki iskorak ostvarila je i Njemačka, koja je s udjelom od 5,7 posto svjetske trgovine oružjem postala četvrti najveći izvoznik na svijetu, ispred Kine.
Kina većinu svog oružja izvozi u države poput Pakistana, Tajlanda i Srbije.
Još veći rast zabilježila je Italija, čiji je izvoz oružja u posljednjih pet godina porastao za čak 157 posto. Italija se sada nalazi na šestom mjestu globalne ljestvice s udjelom od 5,1 posto.
Azija i Bliski istok ostaju ključna tržišta
Dok Europa ubrzano povećava kupnju oružja, Azija i Bliski istok i dalje su među najvažnijim svjetskim tržištima.
Indija i Pakistan posljednjih su godina značajno povećali vojnu potrošnju te su među deset najvećih uvoznika oružja na svijetu.
Na Bliskom istoku ukupni uvoz oružja u posljednjih pet godina pao je za 13 posto, ali pojedine zemlje i dalje spadaju među najveće kupce.
Među njima su:
- Saudijska Arabija – 6,8 % svjetskog uvoza
- Katar – 6,4 %
- Kuvajt – 2,8 %
Istodobno, geopolitičke napetosti u regiji i novi sukobi otvaraju pitanje hoće li se taj trend uskoro ponovno promijeniti, posebno u kontekstu sve nestabilnije sigurnosne situacije.
