Nakon gotovo dva desetljeća pauze, Hrvatska je ponovno aktivirala obvezno služenje vojnog roka, a prve generacije ročnika već su započele obuku u vojarni. Riječ je o prvoj generaciji nakon ukidanja obveze 2008. godine, a interes među mladima pokazao se većim nego što se očekivalo.
Prema dostupnim podacima, u prvom ciklusu obuke nalazi se oko 800 ročnika, a zanimljiv je podatak da se više od polovice njih prijavilo dobrovoljno, prije nego što su dobili službeni poziv.
Posebnu pozornost privlači i činjenica da svaki deseti ročnik dolazi iz redova žena, iako žene u Hrvatskoj nemaju zakonsku obvezu služenja vojnog roka.
Obuka u tri vojarne diljem Hrvatske
Nova generacija ročnika raspoređena je u tri vojarne u različitim dijelovima zemlje, a očekuje se da se prijave u objekt najbliži mjestu prebivališta. Po dolasku dobivaju opremu i raspoređuju se u spavaonice.
Sljedećih dva mjeseca provest će pod vojnom disciplinom, prolazeći kroz intenzivni program osposobljavanja.
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomir Kundid objasnio je kako će prilagodba novim uvjetima biti postupna.
“Sada su istrgnuti iz svog civilnog okruženja.”
Kako bi smirio zabrinutost roditelja i obitelji ročnika, istaknuo je da će se obuka provoditi uz pažljiv pristup.
“Aklimatizirat ćemo ih korak po korak, kako ne bi doživjeli previše stresa.”
Ročnicima će tijekom služenja biti omogućeno korištenje mobilnih telefona, iako ne tijekom same obuke.
Plaća za ročnike: 1100 eura mjesečno
Jedan od važnih elemenata novog sustava jest novčana naknada za ročnike, koja iznosi 1100 eura mjesečno.
Istovremeno, oni koji se odluče na priziv savjesti neće služiti vojni rok, ali će morati odraditi četiri mjeseca civilne službe. Za taj oblik služenja predviđena je naknada manja od polovice iznosa koji dobivaju ročnici u vojsci.
Prema dostupnim informacijama, zasad se samo deset osoba pozvalo na priziv savjesti, što je znatno manje nego što su neki analitičari očekivali.
Od tradicionalnih vojnih vještina do dronova i cyber ratovanja
Program obuke zamišljen je kao kombinacija klasičnih vojnih disciplina i modernih vojnih tehnologija.
General Kundid najavio je dinamičan program osposobljavanja, koji će obuhvatiti širok raspon vojnih znanja.
Ročnici će učiti:
- osnovne vojne i taktičke vještine
- rukovanje modernom vojnom opremom
- upravljanje dronovima
- zaštitu od dronova
- osnove kibernetičkog ratovanja
Takav pristup odražava promjene u modernim sukobima, gdje se sve veći naglasak stavlja na tehnologiju, digitalnu sigurnost i bespilotne sustave.
Rat u Ukrajini promijenio sigurnosnu sliku Europe
Povratak vojnog roka u Hrvatskoj povezuje se i s promijenjenim sigurnosnim okolnostima u Europi, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ministar obrane Ivan Anušić upozorio je da se sigurnosna situacija u Europi posljednjih godina značajno promijenila.
“Situacija u Hrvatskoj i cijelom našem susjedstvu bila je stabilna. Trenutačno je potpuno drugačija.”
Dodao je kako se posljednje četiri godine ne promatra samo rat u Ukrajini.
“Već četiri godine ne promatramo samo rusku agresiju na Ukrajinu, već i djelovanje ruskih posrednika diljem Europe.”
Reakcije u regiji i novi sigurnosni odnosi
Povratak vojnog roka u Hrvatskoj nije prošao nezapaženo u regiji. Analitičari upozoravaju da svaki vojni potez jedne države često izaziva reakcije drugih.
Politički analitičar James Ker-Lindsay, koji se bavi Balkanom i međunarodnim sukobima, upozorio je na širi sigurnosni kontekst.
“Svaki novi vojni potez na Balkanu čini cijelu regiju manje sigurnom, jer svaka strana to tumači kao prijetnju uperenu protiv sebe.”
Posebno se osvrnuo na percepciju jačanja hrvatske vojske.
“Problem je u tome što se Hrvatska naoružava. Naravno, kad Hrvatska kupuje oružje, Srbija to promatra i zaključuje da i sama mora učiniti isto.”
Istodobno, u Sloveniji se uoči parlamentarnih izbora ponovno otvara rasprava o mogućem povratku vojnog roka, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da bi se obvezna vojna služba mogla vratiti u sljedećih godinu dana.
Takvi potezi izazivaju dodatnu pažnju u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, gdje se pažljivo prate promjene u regionalnoj sigurnosnoj politici.
Plan: 4000 ročnika godišnje
Program obuke tek je započeo, a plan Ministarstva obrane predviđa još tri ciklusa obuke do kraja godine.
Cilj je da se ubuduće svake godine obuči oko 4000 ročnika, čime bi Hrvatska značajno ojačala pričuvni sastav oružanih snaga.
Time se Hrvatska pridružuje skupini od desetak članica NATO-a koje i dalje imaju obvezni vojni rok, među kojima su Grčka, Turska te više skandinavskih i baltičkih država.
Dok prva generacija ročnika prolazi početnu obuku u vojarnama, sigurnosni stručnjaci i politički analitičari u regiji nastavljaju pomno pratiti razvoj događaja i moguće promjene u vojnoj i sigurnosnoj politici jugoistočne Europe.
