Razaranja energetskih postrojenja na Bliskom istoku već su ostavila vidljive posljedice, a stručnjaci upozoravaju da se pravi udar tek očekuje. Situacija na terenu izravno utječe na globalna tržišta energije, što se postupno prelijeva i na europsko gospodarstvo.
U takvim okolnostima, hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost početka “nezapamćene energetske krize”, upozorivši na rast cijena nafte i šire ekonomske posljedice sukoba.
Stručnjak: Kriza će se dodatno produbljivati
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš upozorava da bi situacija mogla postati još ozbiljnija. Prema njegovim riječima, ključni problem leži u poremećajima opskrbe energentima.
“Produbljenje krize. Naime, svako odgađanje isporuka nafte iz tog područja, plina itd. produbljuje krizu. Koliko će to trajati, ovisi o geopolitičkim i vojnim operacijama. To je ono što bi se moglo jedino usporediti s koronom, kad ste znali početak, ali niste znali koliko će trajati i kakav će biti rasplet”, kaže za RTL
Ovakav razvoj situacije, naglašava, otežava predviđanje daljnjih ekonomskih kretanja.
Opravdana dramatičnost upozorenja
Komentirajući izjave premijera, Vedriš ističe kako je ozbiljan pristup nužan u ovakvim okolnostima.
“Ima pravo, jer se u ovakvoj situaciji moramo pripremiti i mora se krajnje ozbiljno pristupiti svim mjerama koje se odnose na zaštitu energije. Posebno bih istaknuo poticanje i očuvanje poljoprivredne proizvodnje. Koliko god nam je važna energija, toliko je važna i hrana.”
Naglasio je kako je paralelno s energetskom sigurnošću potrebno osigurati i stabilnost opskrbe hranom.
Utjecaj na kućanstva još ograničen
Unatoč zabrinjavajućim prognozama, izravni učinci na građane zasad nisu izraženi. Razlog tome su postojeće zalihe energenata koje ublažavaju trenutačni pritisak na cijene.
“Sada ne bi smjelo gotovo nikako, jer troše se zalihe energije, nafte i svih troškova koji su za nas iz jednog prošlog vremena. Međutim, val udara na cijene ovisit će o tome koliko će se sada energija, naravno, dio subvencioniranja će to ublažiti, pretočiti u cijene ostalih proizvoda.”
To znači da bi stvarni rast troškova mogao uslijediti tek s vremenskim odmakom.
Najgori scenarij: dugotrajna neizvjesnost
Kao najveći rizik ističe se mogućnost dugotrajnog trajanja krize bez jasnog rješenja. Upravo takav razvoj događaja mogao bi imati najteže posljedice za gospodarstvo.
“Najgori mogući scenarij je produženje krize bez nekog jasnog izlaza. Ako se Hormuški tjesnac ovako ili onako oslobodi i omogući transport, bilo dogovorom, ne zaboravite, tu su krupni igrači poput Kine i Indije, znači ne radi se samo o nama u Europi, bit će jednostavnije. Međutim, ukoliko to sve skupa postane iracionalno i ova se kriza produži, tada ćemo svaki mjesec bilježiti nove scenarije, koji će naravno biti složeniji” kaže za RTL
U takvom scenariju, globalni poremećaji mogli bi se dodatno produbiti, a posljedice bi bile dugotrajnije i složenije.
