Donald Trump objavio je da su američka neprijateljstva s Iranom završena, no američke snage ostaju u regiji, a njegov potez već izaziva buru u Kongresu. Dok Bijela kuća tvrdi da je sukob gotov, kritičari upozoravaju da bi se moglo raditi o pravnom manevru kojim predsjednik pokušava izbjeći ograničenja vlasti i zadržati otvorena vrata za nove vojne akcije.
Pismo Kongresu otvorilo novo političko bojište
Bijela kuća službeno je obavijestila Kongres da su američka “neprijateljstva s Iranom okončana”, iako su američke vojne snage i dalje raspoređene na Bliskom istoku. Objava dolazi točno u trenutku kada je istekao zakonski rok od 60 dana tijekom kojeg predsjednik prema američkom Zakonu o ratnim ovlastima mora dobiti suglasnost Kongresa za nastavak većih vojnih operacija.
U pismu upućenom predsjedniku Zastupničkog doma Mikeu Johnsonu i privremenom predsjedniku Senata Chucku Grassleyju, Trump je poručio: “Neprijateljstva koja su započela 28. veljače 2026. godine su okončana”.
Ipak, ista poruka ostavila je prostor za nastavak vojnog djelovanja. “Unatoč uspjehu operacija Sjedinjenih Država protiv iranskog režima i kontinuiranim naporima za osiguranje trajnog mira, prijetnja koju Iran predstavlja Sjedinjenim Državama i našim Oružanim snagama ostaje značajna”, napisao je Trump.
Pravni trik ili legitimna odluka?
Prema Rezoluciji o ratnim ovlastima iz 1973., američki predsjednik ne može voditi dugotrajne vojne operacije bez odobrenja zakonodavne vlasti. Trumpova administracija sada tvrdi da je sukob formalno završen, čime praktički pokušava ponovno pokrenuti brojanje zakonskog roka.
Trump je naveo da je 7. travnja naredio dvotjedno primirje, koje je kasnije produženo, te da od tada nije bilo razmjene vatre. Ministar obrane Pete Hegseth dodatno je branio taj pristup pred senatorima, poručivši da rok može “pauzirati ili stati” tijekom prekida vatre.
Demokrati su to odmah osporili. Zastupnik Adam Schiff upozorio je: “Prestanak korištenja nekih snaga dok se koriste druge ne zaustavlja sat”. Senator Tim Kaine također je odbacio takvo tumačenje, poručivši Hegsethu da “ne vjeruje da bi statut to podržao”.
Republikanci više nisu potpuno jedinstveni
Iako republikansko vodstvo u Senatu zasad ne planira otvoreni sukob s Trumpom, unutar stranke raste nelagoda. Vođa većine John Thune rekao je da neće organizirati glasanje o odobrenju sile, dok je Senat s 50 prema 47 glasova odbio demokratski prijedlog za ograničenje operacija.
No, pukotine su sve vidljivije. Senatorica Susan Collins prvi je put podržala demokrate i jasno poručila: “Predsjednikove ovlasti kao vrhovnog zapovjednika nisu neograničene”, uz dodatak da 60-dnevni rok “nije prijedlog, već obveza”.
Republikanac Rand Paul također je stao uz taj stav, dok je senatorica Lisa Murkowski najavila vlastiti prijedlog ako administracija uskoro ne predstavi jasnu strategiju. “Smatram da se ne bismo smjeli upuštati u neograničenu vojnu akciju bez jasne odgovornosti. Kongres u tome ima svoju ulogu”, rekla je Murkowski.
Borba za ovlasti tek se zahuktava
Dio republikanaca otvoreno dovodi u pitanje i sam Zakon o ratnim ovlastima. Senator Kevin Cramer izjavio je: “Naši osnivači stvorili su zaista snažnu izvršnu vlast, sviđalo se to nekome ili ne”.
Senator Todd Young Trumpov je potez opisao riječima: “Zvuči kao da si je osigurao prostor za manevar. Pogledat ćemo što god pošalju.”
Administracija tvrdi da bi svaka buduća akcija protiv Irana predstavljala novi, zaseban vojni angažman, što bi predsjedniku moglo dati dodatnu fleksibilnost. Ministarstvo obrane pritom nastavlja prilagođavati raspored svojih snaga u regiji zbog mogućih prijetnji, posebno nakon višemjesečnih napetosti oko Hormuškog tjesnaca, ključne svjetske energetske rute.
Demokrati ostaju duboko sumnjičavi. Adam Smith, vodeći demokrat u Odboru za oružane snage Zastupničkog doma, sažeo je nepovjerenje riječima: “Očekuje li se da će se Trumpova administracija pridržavati zakona? Ja ne.”
