Dok se uoči novih odluka o cijenama goriva sve više raspravlja o državnim mjerama, dio benzinskih postaja već zatvara svoja vrata. Prva takva situacija zabilježena je u Udbini, a prema upozorenjima stručnjaka, riječ je o trendu koji bi se mogao nastaviti.
Zatvaranje malih benzinskih postaja
Promjene na tržištu goriva već imaju konkretne posljedice. Male benzinske postaje počele su se zatvarati, a takav razvoj događaja mogao bi se dodatno ubrzati.
Na to je upozorio Paško Burnać, profesor s Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji je uoči sjednice Vlade istaknuo da je riječ o procesu koji tek dobiva zamah.
Gorivo kao jedno od ključnih fiskalnih pitanja
Burnać je naglasio da pitanje cijene goriva nije samo tržišno, već prije svega fiskalno pitanje koje izravno utječe na državni proračun.
“Pitanje cijene goriva je prvorazredno fiskalno pitanje. Prihod državnog proračuna od PDV-a i trošarina na gorivo na godišnjoj razini iznosi negdje između 2.5 i 3 milijarde eura.
Prema tome, smisao svakog sastanka na kojem će Vlada odlučivati o cijeni goriva jest zapravo koliko je spremna odreći se tog dijela, kako trošarina, tako i PDV-a”, kazao je Burnać za HRT
Ova procjena jasno pokazuje koliki značaj gorivo ima za javne financije.
Država uzima višestruko više od distributera
Jedan od ključnih naglasaka odnosi se na raspodjelu prihoda unutar cijene goriva.
“Država od goriva ubire pet puta više od distributera”
Prema objašnjenju profesora, PDV i trošarine čine čak 53 posto ukupne cijene goriva, što znači da najveći dio novca završava u državnom proračunu.
Veći udio nego svi ostali zajedno
Burnać ističe da je udio države u cijeni goriva veći nego zbroj svih ostalih sudionika u lancu – od proizvodnje do distribucije.
“Udio državnih poreza i trošarina u cijeni goriva veći je nego svih ostalih sudionika u tom proizvodno-distribucijskom lancu zajedno. Naravno da je to veliko fiskalno pitanje jer nama državni proračun ovisi o PDV-u.
Ako bismo trebali izabrati samo jedan proizvod koji je najvažniji, kako za stopu inflacije, tako i za državne prihode, onda je to bez imalo sumnje gorivo”, dodao je Burnać.
Time gorivo dobiva status jednog od najvažnijih ekonomskih faktora u zemlji.
Hrvatska nije iznimka u Europi
Naglašeno je i kako ovakva struktura cijene goriva nije specifična samo za Hrvatsku. U većini europskih zemalja gorivo ima sličnu fiskalnu važnost, što dodatno potvrđuje njegovu ulogu u stabilnosti proračuna.
Ključno pitanje: hoće li država smanjiti svoj udio
Na kraju, profesor je ukazao na ono što smatra najvažnijim u budućim odlukama.
“Ključno je pitanje koliko se vlada želi odreći svog udjela, odnosno smanjiti svoj ‘ugriz’, jer to je definitivno ultimativna mjera koja može najviše pomoći kako malim benzinskim postajama, koje se zatvaraju, tako i potrošačima”, zaključio je Paško Burnać.
Upravo ta odluka mogla bi imati presudan utjecaj na tržište goriva, ali i na svakodnevne troškove građana.
