Zatvaranje jedne od ključnih svjetskih energetskih ruta izazvalo je lančanu reakciju koja već sada potresa europsko gospodarstvo. Dok političari i ekonomisti sve glasnije upozoravaju na posljedice, sve je izglednije da će građani i poduzeća uskoro osjetiti puni intenzitet krize.
Hormuški tjesnac paraliziran, tržišta reagiraju
Jedna od najvažnijih energetskih arterija na svijetu, Hormuški tjesnac, praktički je blokiran zbog rata između SAD-a i Izraela s Iranom. Takav razvoj događaja odmah je izazvao zabrinutost na globalnim tržištima, posebno u Europi koja je izrazito ovisna o uvozu energenata.
Talijanski ministar obrane Guido Crosetto upozorio je na ozbiljnost situacije, istaknuvši da raspolaže “zastrašujućim” informacijama koje ukazuju na daljnju eskalaciju sukoba. Prema njegovim riječima, posljedice tog razvoja događaja neće zaobići europski kontinent.
Energetski šok prelijeva se na cijene i svakodnevni život
Situacija na energetskom tržištu već se odrazila na inflaciju. U ožujku je u eurozoni zabilježen njezin najviši rast u više od godinu dana, ponajviše zbog naglog poskupljenja goriva.
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je da posljedice neće biti kratkotrajne, naglasivši kako je riječ o “vrlo ozbiljnoj situaciji kojoj se ne nazire kraj”. Kao odgovor na krizu, predložene su mjere koje uključuju rad od kuće, jače korištenje javnog prijevoza, pa čak i ograničenja vožnje po sustavu par-nepar.
Pritisci se već osjećaju u industriji, ali i u svakodnevnom životu građana, uz očekivanja dodatnog rasta cijena hrane i osnovnih proizvoda.
Profesorica Ivanov: Recesiju je gotovo nemoguće izbjeći
Na pogoršanje gospodarske situacije upozorava i prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
“Ekonomski rast europodručja ionako je do sada bio vrlo slab, pa su rizici recesije visoki i bez zatvaranja dotoka energenata, uzimajući u obzir i probleme u izvoznim tokovima, posebno prema SAD-u. Zato je u postojećim okolnostima recesiju gotovo nemoguće izbjeći”, rekla je.
Time dodatno potvrđuje procjene da je europsko gospodarstvo već bilo krhko prije aktualne eskalacije.
Novi inflacijski val, ali blaži nego 2022.?
Govoreći o inflaciji, Ivanov ističe kako bi rast cijena energenata i gnojiva mogao izazvati novi val poskupljenja, osobito od jeseni.
“Manje su mogućnosti za povećanje ekstra profita poduzeća, kao i za rast plaća. Osim toga, cijena plina još uvijek nije zabilježila toliki šok kao 2022.”, navodi.
Takva situacija upućuje na to da bi inflacija mogla rasti, ali ipak ne istim intenzitetom kao tijekom prethodne energetske krize.
Građani pred nužnom prilagodbom
U novonastalim okolnostima, prilagodba postaje neizbježna. Ivanov jasno upozorava:
“Morat ćemo svi štedjeti energente i sve drugo jer će se ponuda smanjivati, što znači dodatni pritisak na cijene ako se ne smanji potražnja”.
Smanjena dostupnost resursa i rast cijena mogli bi promijeniti svakodnevne navike građana diljem Europe.
Stagflacija kao realan scenarij
Jedan od najtežih ekonomskih scenarija – stagflacija – sve se češće spominje kao mogući ishod krize. Riječ je o situaciji u kojoj istodobno dolazi do rasta cijena i stagnacije ili pada gospodarstva.
Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis već je upozorio da bi nadolazeći val mogao imati obilježja stagflacije.
Ivanov smatra da je takav razvoj događaja vrlo izgledan:
“Stagflacija u europodručju i Europskoj uniji vrlo je izvjesna, a time i rast u Hrvatskoj znatno slabiji, no i dalje će to biti rast. Dok god nam nisu ugroženi život, osobna sigurnost i sloboda, infrastruktura i imovina, sve je to izdržljivo. Dramatično bi postalo u puno gorim okolnostima”, rekla je.
Širi sigurnosni rizici dodatno pogoršavaju situaciju
Osim ekonomskih posljedica, kriza nosi i šire sigurnosne prijetnje. Nestašice i rast cijena mogu potaknuti društvene nemire, ali i povećati rizik kriminala.
Komentirajući izjavu talijanskog ministra, Ivanov upozorava:
“Mislim da talijanski ministar ne priča samo o ekonomskim rizicima. Nestašice mogu potaknuti socijalne nemire i razbojstva, a nesiguran svijet u kojem živimo uključuje rizike terorističkih, hakerskih i drugih napada kojima je cilj upravo izazvati strah, paralizu i nesigurnost ekonomija i ljudi”.
Poruka građanima: štednja kao nužnost
Zaključno, Ivanov naglašava potrebu za promjenom ponašanja i odgovornijim upravljanjem resursima:
“Moramo biti jaki, ali i štedljivi, jer predugo smo trošili i previše rasipali resurse. Možda shvatimo da nam svima treba manje”, zaključila je Marijana Ivanov.
