Atena je objavila rok koji je odjeknuo cijelom Europom. Od 1. siječnja 2027. djeca mlađa od 15 godina u Grčkoj više neće moći pristupati društvenim mrežama, a vlada taj potez pravda sve većom zabrinutošću zbog posljedica koje digitalne platforme ostavljaju na najmlađe.
Grčka vlada najavila je da će od 1. siječnja 2027. zabraniti pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina. Odluku je u srijedu objavio premijer Kirijakos Micotakis, uz poruku da država ulazi u jednu od najstrožih europskih regulacija digitalnog prostora za maloljetnike.
Rok je određen, a poruka je jasna
Micotakis je u obraćanju mladima poručio da je riječ o teškoj, ali nužnoj mjeri. “Odlučili smo krenuti s teškom, ali nužnom mjerom: zabranom pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina.” U istoj je poruci priznao da će dio mladih na ovu odluku gledati s negodovanjem. “Siguran sam da će se mnogi od vas koji ste mlađi ljutiti na mene. Da sam na vašem mjestu, možda bih se osjećao isto.”
Premijer je pritom upozorio na način na koji su platforme osmišljene. “Ali ovisnički dizajn nekih aplikacija, model zarade koji se temelji na vašoj pažnji, na tome koliko dugo provodite pred ekranom mobitela, i koji vam oduzima dio nevinosti i slobode, u nekom trenutku mora prestati.”
Što stoji iza zabrane
Grčka vlada ovu odluku povezuje s rastom anksioznosti, problemima sa spavanjem i sve jačim osjećajem da internetske platforme stvaraju naviku iz koje se djeca teško izvlače. Micotakis je rekao da je razgovarao s brojnim roditeljima koji upozoravaju da im djeca slabije spavaju, lakše postaju tjeskobna i provode duge sate na mobitelima.
Podrška javnosti pritom nije mala. Prema anketi agencije ALCO, objavljenoj u veljači, oko 80 posto ispitanih podržava zabranu za mlađe od 15 godina. Istodobno, Grčka je već ranije zabranila mobitele u školama i uvela sustave roditeljskog nadzora kako bi ograničila vrijeme koje djeca provode pred ekranima.
Država već ima alat za roditeljski nadzor
U sklopu ranijih mjera uveden je i Kids Wallet, službena mobilna aplikacija namijenjena roditeljima ili skrbnicima maloljetnika. Aplikacija služi kao alat za roditeljski nadzor, ali i za provjeru dobi te digitalnu identifikaciju djeteta. Time je Grčka još prošle godine krenula prema modelu u kojem država aktivno sudjeluje u kontroli pristupa digitalnim uslugama za djecu.
Dodatni alarm upalili su i podaci Grčkog centra za sigurniji internet. Prema tim podacima, 75 posto djece u Grčkoj koja koriste društvene mreže još je u osnovnoškolskoj dobi, dok je broj prijava povezanih s elektroničkim nasiljem u porastu.
Pritisak i na Bruxelles
Atena ne želi da sve ostane samo na nacionalnoj razini. Micotakis je pozvao Europsku komisiju da do kraja 2026. uspostavi zajednički europski okvir koji bi uključivao jedinstvenu digitalnu dobnu granicu od 15 godina, obveznu provjeru dobi i usklađen sustav provedbe za cijelu Europsku uniju. Grčka pritom poručuje da nacionalne mjere same po sebi nisu dovoljne.
Ovaj potez dolazi nakon što je Australija postala prva država koja je zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina, a slične rasprave vode se i u drugim europskim zemljama, uključujući Britaniju, Francusku, Austriju, Španjolsku, Sloveniju i Poljsku. Grčka se sada pokušava nametnuti kao jedna od prvih država u Europi koja je taj plan pretvorila u jasan rok i konkretnu zabranu.
