Peking je u ponedjeljak jasno i glasno poručio svijetu: sve dok traje sukob, nema mira u Hormuškom tjesnacu. Kineska poruka stiže u trenutku kad se nafta vraća iznad 100 dolara po barelu, a pregovori između SAD-a i Irana su upravo propali.
Peking postavlja uvjete za stabilnost
Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun u ponedjeljak je iznio Pekingovu poziciju koja je bila mnogo čekana. „Korijen poremećaja plovidbe kroz tjesnac leži u sukobu koji uključuje Iran”, rekao je Guo, ne ostavljajući prostora za dvosmislene interpretacije.
Prema njegovu stajalištu, put iz krize postoji, ali je konkretan. „Jedino rješenje je što prije postići prekid vatre i okončati neprijateljstva”, naglasio je glasnogovornik, dodajući da Kina poziva sve strane da sačuvaju hladnu glavu i pokažu suzdržanost.
Peking nije stao samo na dijagnozi. Guo je najavio da je Kina „spremna i dalje igrati pozitivnu i konstruktivnu ulogu” u razrješavanju krize, što se u diplomatskom rječniku čita kao jasna namjera aktivnog uključivanja u mirovni proces.
Tjesnac koji drži svjetsku ekonomiju kao taoca
Važnost Hormuškog tjesnaca ne može se prenaglasiti. Kroz tu usku morsku arteriju, svega 33 kilometra na najužem dijelu, prolazi oko petine ukupne svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Guo je to i sam podsjetio.
„Hormuški tjesnac je vitalna ruta za međunarodnu trgovinu robom i energentima. Očuvanje sigurnosti, stabilnosti i nesmetanog prolaza u regiji u zajedničkom je interesu međunarodne zajednice”, izjavio je kineski diplomat.
Kina je kao najveći svjetski uvoznik nafte jedna od zemalja koje su najizloženije krizi u tjesnacu, a gotovo 70 posto cjelokupnog protoka kroz Hormuz apsorbiraju azijske ekonomije, uključujući Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju. EnergyPress Nije stoga iznenađenje što Peking govori glasno upravo sada.
Trumpova blokada, iranski odgovor i propali pregovori
Kineska izjava dolazi dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio pomorsku blokadu Hormuškog tjesnaca, s učinkom od ponedjeljka u 14 sati po GMT-u. Američka centralna komanda potvrdila je da će blokada biti provedena „nepristrano prema plovilima svih nacija koja ulaze ili napuštaju iranske luke i obalna područja, uključujući sve iranske luke na Arapskom zaljevu i Zaljevu Omana”. CNBC
Trumpova najava uslijedila je nakon što su neizravni pregovori između Irana i SAD-a u Pakistanu propali bez postizanja dogovora. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi opisao je razgovore kao „najintenzivniji angažman dviju zemalja u posljednjih 47 godina”, ali je naveo da su se nalazili tik pred potpisivanjem memoranduma o razumijevanju kada su naišli na „maksimalizam, pomicanje granica i blokadu”. CNN
Cijene nafte skočile su gotovo osam posto u ponedjeljak, s oba ključna ugovora, WTI i Brent, koji su premašili 100 dolara po barelu. Al Jazeera
Iran: Blokada je „smiješna i apsurdna”
Na Trumpove prijetnje iranska strana nije reagirala s uzbunom. Zapovjednik iranske mornarice Shahram Irani Trumpovu najavu blokade proglasio je „smiješnom i apsurdnom”, dodavši da iranske snage pomno prate svaki potez američke flote.
Iran je pak upozorio da ako bude ugrožena sigurnost iranskih luka, „niti jedna luka u Perzijskom zaljevu i Arapskom moru neće biti sigurna”. Al Jazeera
Promet kroz tjesnac praktički je zamro od trenutka kada je Iran uveo ograničenja prolaza tankera kao odgovor na američko-izraelske udare, koji su počeli 28. veljače. Iran je potom selektivno odobravao prolaz nekim brodovima, uključujući plovila iz zemalja s kojima je dogovorio siguran prolaz i brodove koji su bili voljni platiti Iranu visoku naknadu. Encyclopedia Britannica
Najgori energetski šok u povijesti
Kriza u Hormuškom tjesnacu već se osjetila na globalnoj razini. Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju, proglasio je trenutačnu naftnu i plinsku krizu „ozbiljnijom od onih iz 1973., 1979. i 2022. godine zajedno”, ocijenivši je dosad najgorim energetskim šokom u povijesti. EnergyPress
Kroz tjesnac prolazi i oko 30 posto svjetske trgovine gnojivima te gotovo polovica svjetske trgovine sumporom, što znači da dugotrajna blokada ne prijeti samo energetskim nestašicama nego i globalnom proizvodnjom hrane. EnergyPress
Kina, koja je prema dostupnim podacima Iran pustio da prolaze brodovi iz prijateljskih zemalja, sada diplomatskim kanalima pokušava ubrzati deeskalaciju. Hoće li Pekingova poruka biti dovoljno glasna da promijeni tijek događaja, ostaje ključno pitanje narednih dana.
