Napetosti između velikih sila dosegnule su novu razinu nakon što je američka mornarica prisilila kineski tanker na povlačenje. U igri su nafta, sankcije i prijetnje koje podsjećaju na najmračnije trenutke Hladnog rata.
Tanker zaustavljen usred ključne pomorske rute
Kineski tanker Rich Starry nije uspio proći kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih energetskih arterija svijeta. Američke snage natjerale su ga na naglu promjenu smjera dok je plovio prema omanskoj luci Sohar s teretom metanola.
Plovilo je već bilo u Omanskom zaljevu, području pod snažnim nadzorom američke mornarice, kada je dobilo naredbu za povratak. Riječ je o prvom pokušaju prolaska nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo blokadu i zaprijetio uklanjanjem iranskih brodova koji je pokušaju probiti.
Iako je tanker ukrcao teret u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što ga na prvi pogled izuzima iz izravne zabrane, i brod i njegov vlasnik, tvrtka Shanghai Xuanrun Shipping, nalaze se pod američkim sankcijama još od 2023. godine zbog poslovanja s Iranom.
Washington šalje jasnu poruku Pekingu
Američki ministar financija Scott Bessent otvoreno je poručio da kineskim tankerima neće biti dopušten prolazak kroz tjesnac. Time, kako je rekao, “neće moći doći do svoje nafte”.
Istoga dana Peking je reagirao oštro, nazvavši blokadu “opasnom i neodgovornom”. Sukob oko plovidbe dolazi u osjetljivom trenutku, neposredno prije planiranog Trumpova posjeta Kini, što dodatno pojačava političku težinu situacije.
Ovaj potez tumači se kao signal da Washington zauzima čvrst stav i spreman je otvoreno se suprotstaviti kineskom predsjedniku Xi Jinpingu.
Usporedbe s Kubanskom krizom i strah od šireg sukoba
Situacija je izazvala zabrinutost među sigurnosnim analitičarima. Michael Rubin, bivši dužnosnik Pentagona, upozorio je na ozbiljnost poteza:
“Okretanje broda Rich Starry predstavljalo bi najznačajniju akciju u sklopu blokade još otkad se Kennedy suprotstavio Hruščovu tijekom Kubanske raketne krize”
Dodao je i da je Trump ovim potezom “preokrenuo dinamiku moći koju je Xi uspostavio tijekom katastrofalnog summita u Anchorageu” 2021. godine.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je na posljedice:
“Ovaj potez samo će pogoršati napetosti i potkopati ionako krhko primirje”
“Riječ je o opasnom i neodgovornom potezu”
Saudijska Arabija strahuje od ekonomskog udara
U sjeni američko-kineskog nadmetanja, zabrinutost raste i u Saudijskoj Arabiji. Rijad vrši pritisak na Washington da odustane od blokade, bojeći se iranskog odgovora.
Diplomatski izvori navode da prijestolonasljednik Mohammed bin Salman traži ukidanje pomorske blokade i povratak pregovorima.
Glavni strah odnosi se na mogućnost da Iran preko saveznika Hutija u Jemenu zatvori tjesnac Bab al-Mandeb, ključnu točku kroz koju prolazi velik dio saudijskih energetskih zaliha. Takav scenarij mogao bi ozbiljno ugroziti globalnu opskrbu energijom.
Masovna vojna operacija i optužbe protiv Kine
Američko središnje zapovjedništvo potvrdilo je da se blokada provodi bez iznimki:
“Blokada će se nepristrano provoditi protiv plovila svih nacija koja ulaze ili izlaze iz iranskih luka i obalnih područja”
U prva 24 sata operacije sudjelovalo je više od 10.000 vojnika, uz 15 ratnih brodova i desetke zrakoplova. Prema američkim tvrdnjama, nijedno plovilo nije uspjelo proći.
“Šest trgovačkih brodova postupilo je prema uputama američkih snaga da se okrenu i vrate u iransku luku u Omanskom zaljevu”
Istodobno, Washington optužuje Peking za destabilizaciju tržišta energenata. Bessent tvrdi da je Kina “nepouzdan globalni partner” jer gomila naftu umjesto da pomaže u ublažavanju nestašice.
Cijene nafte već su porasle za oko 50 posto, dok obavještajni podaci sugeriraju da Kina planira isporučiti Iranu nove sustave protuzračne obrane u narednim tjednima.
