Snovi koji djeluju stvarnije od jave možda kriju mnogo više nego što pretpostavljamo. Jedan znanstvenik iznio je teoriju koja otvara potpuno novu perspektivu o tome gdje zapravo odlazimo dok spavamo.
Snovi koji ostavljaju trag i nakon buđenja
Mnogi se bude s osjećajem intenzivne sreće ili nelagode, nakon sna koji djeluje gotovo stvarno. Takvi snovi često sadrže ponavljajuće motive, ista mjesta, lica ili neobične prizore koji se vraćaju iz noći u noć.
Iako ih većina ljudi tijekom dana brzo zaboravi, dio istraživača postavlja pitanje imaju li snovi dublje značenje. Umjesto da ih se promatra kao slučajne slike iz uma, sve više se razmatra mogućnost da oni predstavljaju uvid u drugačiju razinu stvarnosti.
Teorija o “drugim svjetovima” tijekom sna
Jedan od zagovornika takvog pogleda je doktor znanosti Dejvid Leong, koji se bavi metafizikom i epistemologijom. On smatra da snovi možda nisu samo unutarnja iskustva, već i potencijalni dodir s drugim oblicima postojanja.
“Snovi mogu biti prozori u različite stvarnosti koje funkcioniraju prema vlastitim zakonima, u kojima um, oslobođen ograničenja budnog stanja, može istraživati i stupati u interakciju s novim oblicima postojanja“, rekao je svojedobno Leong.
Njegova ideja temelji se na interpretaciji kvantne fizike poznatoj kao mnogosvjetovna teorija, prema kojoj svaki kvantni događaj može stvoriti više verzija stvarnosti. Leong tu teoriju primjenjuje na svijest, sugerirajući da se tijekom sna smanjuje utjecaj fizičkih osjetila, što omogućuje umu da prijeđe granice vremena i prostora.
Lokalna i nelokalna svijest
Leong razlikuje dvije vrste svijesti. “Lokalna” svijest povezana je s našim tijelom i osjetilima, dok “nelokalna” svijest, prema njegovim riječima, nadilazi fizička ograničenja.
Objašnjava i kvantni fenomen poznat kao efekt promatrača:
“Na svakodnevnoj razini pretpostavljamo da objekti imaju fiksna svojstva, poput položaja ili brzine. Međutim, kvantni eksperimenti pokazuju da to nije uvijek slučaj. ‘Učinak promatrača’ znači da samo promatranje kvantnog sustava može promijeniti njegovo stanje. Izreka ‘vidjeti znači vjerovati’ vrijedi u svakodnevnom svijetu, ali na kvantnoj razini stvarnost je mnogo fleksibilnija i ovisi o interakciji promatrača.”
Godine 2022. Nobelovu nagradu dobili su fizičari Alan Aspect, John F. Clauser i Anton Zeilinger za eksperimente koji su pokazali složene veze između čestica, čime su dodatno potaknuli rasprave o prirodi stvarnosti.
Zašto se neki snovi ponavljaju?
Posebnu pozornost Leong pridaje ponavljajućim snovima. Prema njegovu mišljenju, upravo oni mogu ukazivati na nešto više od obične obrade svakodnevnih iskustava.
“Ponavljajući snovi, osobito oni s živopisnim i dosljednim scenarijima, mogu upućivati na dublje veze s drugim stvarnostima”, smatra on.
S druge strane, snovi koji su nepovezani i kaotični često su, kako kaže, rezultat obrade emocija i događaja iz stvarnog života.
Leong navodi i primjer:
“Primjerice, ako stalno sanjate da ste ‘zarobljeni’ u srednjoj školi, to može odražavati neriješene psihološke teme, poput osjećaja stagnacije ili straha od osobnog razvoja. No isto tako može značiti da u nekoj drugoj stvarnosti doista prolazite kroz to iskustvo. Ta emocionalna rezonancija, poput frustracije, mogla bi se prenositi između dimenzija, stvarajući povratnu vezu između vaše svijesti ovdje i jedne od vaših alternativnih verzija”, rekao je Leong.
Znanost i dalje skeptična
Unatoč intrigantnosti ove teorije, nema znanstvenih dokaza koji bi je potvrdili. Moderna neuronauka i psihologija uglavnom smatraju snove rezultatom aktivnosti mozga tijekom spavanja.
Biheviorizam ih vidi kao nuspojavu naučenih obrazaca, dok drugi psiholozi smatraju da su snovi odraz unutarnjih konflikata i emocija.
Poznati psihijatar Sigmund Freud opisivao je snove kao “kraljevski put do nesvjesnog”, dok je Carl Jung vjerovao da povezuju ljude s kolektivnim nesvjesnim, ali nije tvrdio da vode u druge dimenzije.
Što ako su snovi stvarno nešto više?
Leong ističe kako bi potvrda njegove teorije potpuno promijenila pogled na život i stvarnost.
“Svaki put kada zaspite, ne biste se samo odmarali, već biste istraživali. Živjeli biste alternativne verzije sebe, donoseći odluke koje vode prema bezbrojnim stvarnostima”, kazao je Leong.
Dodaje i mogućnost drugačijeg pogleda na smrt:
“Možda je ne bismo doživljavali kao kraj, već kao prijelaz, još jedan put prema novoj stvarnosti u kojoj se svijest nastavlja razvijati”, zaključuje on.
