Europska unija povlači drastičan potez prema Beogradu. Financijska slavina se zatvara, a razlog leži u potezima vlasti koji su izazvali ozbiljne sumnje u pravosuđe i demokraciju.
Bruxelles povukao crtu: novac staje zbog spornih zakona
Europska unija odlučila je zamrznuti između 1,5 i 1,6 milijardi eura namijenjenih Srbiji, a ključni razlog je nedavno usvojena pravosudna reforma koja je izazvala snažne kritike. Očekuje se da će tu odluku službeno potvrditi povjerenica za proširenje Marta Kos tijekom saslušanja u Europskom parlamentu.
Riječ je o najozbiljnijoj financijskoj sankciji s kojom se Srbija suočila otkako vodi pregovore o članstvu. Iako odnosi nisu prekinuti, potez Bruxellesa predstavlja jasnu političku poruku vlastima u Beogradu i snažan udarac aktualnom vodstvu.
Bez eura dok ne stigne ocjena Venecijanske komisije
Prema najavama, Srbija neće dobiti ni cent bespovratnih sredstava sve dok Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Europe, ne objavi svoje mišljenje o spornim zakonima. Očekuje se da će to biti do kraja mjeseca.
Početkom godine vlasti su usvojile paket izmjena ključnih pravosudnih zakona. Te promjene naišle su na kritike opozicije, stručnjaka i same Europske unije, koji tvrde da predstavljaju izravni udar na neovisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.
Predstavnici Srbije poručuju kako su spremni prihvatiti preporuke koje bi mogle uključivati izmjene ili čak ukidanje spornih zakona. No, pokušaji ublažavanja situacije u posljednjim danima nisu bili dovoljni da spriječe odluku iz Bruxellesa.
Strpljenje EU na izmaku, kritike sve oštrije
U europskim institucijama sve je vidljivije da strpljenje prema Srbiji slabi. Posljednje izvješće o napretku, objavljeno u studenome prošle godine, ocijenjeno je kao najkritičnije do sada.
U dokumentu se jasno navodi stagnacija i nazadovanje u područjima kao što su demokracija, vladavina prava, sloboda medija i usklađivanje s vanjskom politikom EU. Istodobno, vlasti u Srbiji sve češće šire anti-EU narativ i održavaju bliske odnose s Rusijom.
Unatoč tome, od 2000. godine Srbija je iz europskih fondova primila više od sedam milijardi eura pomoći i ulaganja.
Teške posljedice za projekte i gospodarstvo
Obustava financiranja mogla bi imati ozbiljne posljedice za niz projekata u Srbiji. Riječ je o ulaganjima koja se financiraju kroz pretpristupne fondove i Plan rasta za Zapadni Balkan.
Ovaj potez predstavlja i prvi konkretan znak gubitka povjerenja Bruxellesa, što bi moglo dodatno usporiti europski put zemlje.
Srbija već pokušava pronaći alternativne izvore financiranja, poput zajmova iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine. Međutim, takvi aranžmani smatraju se nepovoljnijima i manje transparentnima u odnosu na bespovratna sredstva iz EU.
Prekretnica u odnosima Srbije i Europske unije
Odluka o zamrzavanju sredstava označava važnu prekretnicu u odnosima između EU i Srbije. Radi se o jasnom upozorenju da daljnje odstupanje od europskih standarda neće proći bez posljedica.
Istodobno, razvoj situacije u idućim tjednima uvelike će ovisiti o stavu Venecijanske komisije i spremnosti srpskih vlasti na konkretne promjene zakonskog okvira.
