Komemoracija u Donjoj Gradini trebala je biti trenutak zajedničkog sjećanja, ali govor Milorada Dodika otvorio je niz političkih prijepora i dodatno zaoštrio retoriku prema međunarodnoj zajednici.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Židovima i Romima u NDH u Donjoj Gradini proteklo je uz snažne i emotivne poruke, ali i uz izraženo političko usmjerenje. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u svom je obraćanju spojio komemorativni ton s oštrom kritikom međunarodnih aktera i aktualnih političkih odnosa.
Težina prošlosti u središtu govora
U prvom dijelu govora Dodik se fokusirao na stradanja iz Drugog svjetskog rata, naglašavajući brutalnost zločina i potrebu trajnog pamćenja.
„Bol koja je ovdje prisutna, živjeće vijekovima i poslije nas. Ustaše su imale dječji logor. Djeca su umirala u najgorim mukama. Ustaška horda zla je ubijala na svakom koraku, a samo im je bilo važno kako se ko zove“, rekao je.
Takve izjave podsjećaju na povijesnu tragediju koja se obilježava, ali i pokazuju kako se komemoracije često koriste kao prostor za snažne političke poruke.
Izostanak EU i otvorene optužbe
Posebnu pažnju izazvala je njegova reakcija na izostanak predstavnika Europske unije. Dodik tvrdi da su pozivi bili upućeni, ali da se europski diplomati nisu odazvali.
„Danas nema ambasadora iz Evropske unije. Prošle godine nisu željeli da dođu zato što ne poštujemo Kristijana Šmita. Ne poštujemo ga ni danas. Zašto danas niste tu?“, izjavio je.
Nakon toga uslijedila je izravna optužba:
„Zato što se ne slažete s politikom Republike Srpske, s politikom nove američke administracije ili države Izrael? Sram vas bilo“, dodao je.
Takav ton dodatno produbljuje već postojeće napetosti između vlasti Republike Srpske i dijela međunarodne zajednice, posebno oko pitanja legitimiteta visokog predstavnika.
Poruke o BiH i političkom smjeru
Dodik je u govoru iznio i stavove o položaju Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine, dovodeći u pitanje funkcionalnost same države.
„Mi danas imamo Republiku Srpsku, Srbiju i dostojanstvo, niko nam ništa više neće učiniti mimo naših odluka“, rekao je.
Istodobno je kritizirao međunarodne odluke iz prošlosti:
„Zašto ste nas poslije silnih stradanja, vi veliki, poslali u zajednicu koja ne može funkcioniše, a koja se zove BiH? Mislite li da će vam mlade generacije dozvoliti da nas pokorite? Vidjeli smo šta ste nam vi podarili. Ovaj zločin se ne smije zaboraviti“, poručio je.
Ovakve izjave reflektiraju dugotrajne političke sporove oko ustroja države, ali i ukazuju na nastavak retorike koja često izaziva reakcije iz Sarajeva i međunarodnih institucija.
Završnica koja je izazvala najviše reakcija
U završnom dijelu govora Dodik je zahvalio međunarodnim partnerima, navodeći podršku iz više zemalja.
„On je zahvalio prijateljima iz Izraela, SAD, Rusije, a posebno predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću“, stoji u njegovom obraćanju.
Najviše pozornosti izazvala je njegova završna izjava, koja je dodatno pojačala ton cijelog govora.
„Nećemo zaboraviti, ja neću ni oprostiti, svako ko miriše na ustašu, moj je krvni neprijatelj“, rekao je Dodik.
Takva formulacija izaziva snažne reakcije jer prelazi iz komemorativnog u izrazito konfrontacijski diskurs, što dodatno otežava ionako složene političke odnose u regiji.
Komemoracija u Donjoj Gradini tako je, uz sjećanje na žrtve, ponovno otvorila pitanja političke retorike, odnosa prema prošlosti i načina na koji se ona koristi u današnjem javnom prostoru.
