Europske službe sve glasnije upozoravaju na opasne signale iz Moskve. Procjena nizozemskog MIVD-a spominje rok od 12 mjeseci nakon završetka rata u Ukrajini, ali i širi problem: Europu koja je sve izloženija pritisku Rusije i Kine.
Europa ulazi u opasniju sigurnosnu fazu
Nizozemska vojna obavještajna i sigurnosna služba, poznata kao MIVD, objavila je procjenu koja ponovno stavlja Rusiju i NATO u središte europske sigurnosne krize. U njoj se navodi da Moskva, nakon završetka neprijateljstava u Ukrajini, može u roku od 12 mjeseci obnoviti dovoljno borbene moći za poteze usmjerene prema Savezu.
Viceadmiral Peter Reesink pritom je iznio jednu od najtvrđih ocjena nizozemskih službi: “Rusija predstavlja najveću i najizravniju prijetnju miru i stabilnosti u Europi, a time i našoj nacionalnoj sigurnosti te interesima”.
Službeni nizozemski podaci iz travnja 2026. navode da su rivalstvo velikih sila, ruske ambicije i kineska potpora ruskim ratnim naporima dodatno pritisnuli sigurnost Europe. U istom kontekstu upozorava se da Europa sve više mora preuzimati odgovornost za vlastitu obranu.
Ne očekuje se veliki rat, ali se očekuje pritisak
MIVD ne tvrdi da je izravni veliki konvencionalni rat između Rusije i NATO-a trenutačno izgledan. Naprotiv, dok je Rusija teško angažirana u Ukrajini, takav se scenarij opisuje kao “praktički isključen”.
Opasnost se, prema toj procjeni, vidi u drukčijem modelu djelovanja. Procjena se odnosi na mogućnost da bi Vladimir Putin mogao započeti sukob s NATO-om nakon završetka rata u Ukrajini. Rusija ne bi morala pokušati poraziti NATO izravno. Mogla bi tražiti ograničene teritorijalne dobitke, stvarati politički pritisak i pokušati otvoriti pukotine među članicama Saveza. Šira ruska strategija opisuje se kao pokušaj preoblikovanja europskog sigurnosnog poretka i pomicanja prema multipolarnom svijetu u kojem Rusija želi biti jedna od vodećih sila. U tom sklopu spominje se i mogućnost prijetnje nuklearnim oružjem.
MIVD posebno upozorava na okolnosti u kojima su odnosi među zapadnim državama pogoršani. Takvo okruženje, navodi se, Europu čini ranjivijom, osobito “gdje pravila postaju zamagljena, a moć sve više odlučujuća”.
Tihi napadi nose rizik eskalacije
Ruski pritisak ne promatra se samo kroz tenkove, rakete i vojnike. U procjeni se ističu i metode ispod praga otvorenog rata, među kojima su kibernetički napadi, sabotaže i tajne operacije.
Takve aktivnosti, prema MIVD-u, stvaraju „stvarni rizik od nenamjerne i stoga teško kontrolirane eskalacije“. Službeni nizozemski izvori navode i da Rusija koristi kibernetičke napade, dezinformacije, sabotaže i špijunažu kako bi širila strah, nemir i podjele te utjecala na odlučivanje.
Dodatni kontekst daje i upozorenje nizozemskih službi iz ožujka 2026., prema kojem su ruski državni hakeri pokušavali doći do Signal i WhatsApp računa dužnosnika, vojnog osoblja i državnih službenika.
Gubici su golemi, ali vojska se širi
Procjena navodi da je Rusija od 2022. pretrpjela oko 1,2 milijuna trajnih žrtava, uključujući više od 500.000 mrtvih. Unatoč takvim gubicima, Moskva je nastavila širiti oružane snage novačenjem i obukom novog osoblja, većom proizvodnjom oružja i gomilanjem zaliha streljiva.
U dokumentu se dodaje: “Ruske oružane snage nisu samo postale veće, već su postale i učinkovitije nego prije rata u Ukrajini”.
Prema MIVD-u, napredak je vidljiv u dronovima, sustavima zapovijedanja na bojištu i brzom prenošenju lekcija iz ukrajinskog rata u daljnje borbene pripreme.
Kina ostaje važan dio sigurnosne slike
Posebna pozornost usmjerena je na Kinu. MIVD navodi da je Rusija postala sigurnija u vlastitu sposobnost udara na vojne i civilne ciljeve na Zapadu zahvaljujući vojnoj suradnji s Pekingom.
Reesink je upozorio da su kineske kibernetičke operacije “vrlo sposobne i organizirane na vrlo složen način”, a zatim dodao: “Ranjiivi smo i nismo uvijek sposobni vidjeti sve prijetnje koje Kina proizvodi”.
MIVD upozorava i na novu utrku u nuklearnom naoružanju. Kao pokretači se navode rast kineskog nuklearnog arsenala, slabljenje sporazuma o kontroli naoružanja i brzi razvoj umjetne inteligencije. U najnovijim procjenama nizozemskih službi Rusija i Kina ostaju ključne prijetnje u razdoblju u kojem se europska sigurnost sve više oslanja na vlastitu otpornost i spremnost.
