Iranski čelnik parlamenta Mohammad Baqer Kalifbaf u subotu je javno zaprijetio stranim ulagačima koji drže američku imovinu – upozorio ih je da bi daljnja eskalacija napetosti između Irana i SAD-a mogla drastično suziti njihovu mogućnost prodaje te imovine. Njegova poruka stigla je u trenutku kada Washington intenzivno pregovara o valutnim swapovima s bliskim saveznicima u Perzijskom zaljevu.
Skrivena ograničenja koja tržište ne smije znati
Kalifbaf je na platformi X objavio poruku u kojoj je, pozivajući se na swap mehanizme koje je Washington uveo navodno radi sprečavanja kaotičnih rasprodaja američkih obveznica, ponudio vlastito tumačenje: da dio institucionalnih ulagača već sada ne može slobodno prodavati svoju imovinu.
“Swapovi su dani ‘radi sprečavanja neuređene prodaje američkih sredstava’. Prijevod: neki vlasnici ne mogu prodavati. ICYDK: skrivena ograničenja u jednoznamenkastim postocima prodaje ograničavaju neke institucionalne vlasnike.”
“Vrata se zatvaraju ako se stvari eskaliraju. Izađite dok su otvorena.”
“Njihova linija fronte je krivulja prinosa.”
Kalifbafova referenca na krivulju prinosa nije slučajna – radi se o jednom od najosjetljivijih indikatora stabilnosti američkih financijskih tržišta. Masovna rasprodaja američkih obveznica dovela bi do naglih skokova prinosa i mogla destabilizirati cijeli sustav javnog duga.
Bessent brani swapove, Demokrati napadaju
Kontekst Kalifbafove poruke vezan je uz niz poteza Washingtona. Američki ministar financija Scott Bessent u petak je javno obranio mogućnost valutnih swapova s partnerima u Perzijskom zaljevu i Aziji, naglasivši kako su takve diskusije “dio tekućih, rutinskih razgovora koji Ministarstvo financija SAD-a vodi s partnerima već niz godina.” CNBC
Na saslušanju u Senatu, Bessent je prethodno rekao da su “mnogi saveznici u Zaljevu zatražili swap linije”, obrazlažući da su takve linije – bilo da dolaze od Federalnih rezervi ili Ministarstva financija – namijenjene održavanju reda na tržištima financiranja u dolarima i sprečavanju neuređene prodaje američke imovine. CNBC
Demokrati u Senatu žestoko su napali prijedlog, posebno senator Chris Van Hollen koji je istaknuo da rat u Iranu već košta SAD “više od milijardu dolara dnevno u novcu poreznih obveznika”, uz rastuće cijene goriva i namirnica. Al Jazeera
UAE upozorava, Wall Street Journal javlja
Neposredni povod za Kalifbafovu objavu bila je serija medijskih izvješća o financijskom položaju UAE-a. Wall Street Journal izvijestio je da je UAE upozorio Washington kako bi mogao biti prisiljen koristiti kineski yuan za prodaju nafte i druge transakcije ako ostane bez dolara – što bi ugrozilo supremaciju dolara na naftnim tržištima. CNBC
UAE je pak u izjavi svoje ambasade u SAD-u demantirao da mu je potrebna financijska pomoć izvana, tvrdeći da sugestija da zemlja “treba vanjsku financijsku potporu pogrešno čita činjenice.” CNBC
Analitičari upozoravaju da zemlja zapravo nije u neposrednoj likvidnosnoj krizi, ali da traži swap linije preventivno, dok stanje nije kritično – uz napomenu da su te zahtjeve i namjerno učinili javnima kako bi tržištu poslali signal da se situacija aktivno rješava. Axios
Hormuz zatvoren, cijene nafte skaču
Pozadina cijele situacije jest oružani sukob koji traje od 28. veljače, kada su američki i izraelski napadi na Iran rezultirali likvidacijom iranskih dužnosnika i vojnih zapovjednika. Iranske oružane snage od tada gotovo svakodnevno lansiraju rakete i dronove prema ciljevima u regiji.
Ključna poluga pritiska ostaje Hormuzki tjesnac – Iran je zatvorio taj strateški plovni put, što je dovelo do značajnog rasta cijena nafte i naftnih derivata te snažno pogodilo ekonomije zemalja Zaljevu koje ovise o izvozu nafte.
Zatvaranje Hormuzkog tjesnaca presušilo je naftne prihode koji su ključni za države Zaljevu, dok je iranska vojska ispalila množinu projektila na američke saveznike u regiji, oštećujući gospodarsku infrastrukturu. CNBC
Krivulja prinosa kao financijsko bojišnica
Kalifbafova formulacija da je “krivulja prinosa američka linija fronte” jasno signalizira iransko razumijevanje ekonomske ranjivosti Sjedinjenih Država. Prinos na desetogodišnje američke obveznice trenutno se kreće oko 4,31 posto, a trideset godišnje dosežu 4,91 posto. Advisor Perspectives
Svaka velika rasprodaja američkih obveznica od strane stranim investitora – primjerice zemalja Perzijskog zaljeva ili azijskih centralnih banaka – mogla bi te prinose gurnuti znatno više, što bi skuplje koštalo američki proračun, koji već sada troši rekordne iznose na servisiranje javnog duga.
Kalifbaf u tom smislu zapravo komunicira tržišnim akterima da procijene rizik – i da djeluju prije nego što se situacija pogorša.
