Sud u Strasbourgu utvrdio povredu prava na slobodu izražavanja, dok slučaj Marka Franciškovića otvara niz pitanja o granicama javne riječi i sudskih odluka u Hrvatskoj.
Sud u Strasbourgu presudio protiv Hrvatske
Europski sud za ljudska prava donio je odluku kojom je utvrdio da je Hrvatska povrijedila pravo na slobodu izražavanja u slučaju Marka Franciškovića. Riječ je o bivšem potpredsjedniku udruge Pravednik i kandidatu za zagrebačku Gradsku skupštinu.
Sud je zaključio da su presude hrvatskih sudova u građanskom postupku predstavljale miješanje u njegovo pravo na slobodu izražavanja. Time je potvrđeno da je došlo do povrede članka 10. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Sporna izjava i događaj na HRT-u
Cijeli slučaj počinje u svibnju 2013. godine, kada je Francišković došao na Hrvatsku radioteleviziju radi snimanja izjave za predstavljanje kandidacijske liste. Tijekom izlaganja bio je dva puta prekinut, najprije zbog govora mržnje, a potom zbog isteka predviđenog vremena.
Nakon odlaska s HRT-a, javno je komentirao situaciju i izjavio da je tadašnji ravnatelj Goran Radman “bivši i daljnji suradnik KOS-a”. Ta izjava objavljena je istog dana na YouTube kanalu udruge Pravednik pod naslovom “Marko Francišković izazvao paniku i strah na HRT-u!”.
Presude hrvatskih sudova i odluka ESLJP-a
Radman je zbog te izjave pokrenuo tužbu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. Sud je djelomično prihvatio zahtjev i naložio Franciškoviću da isplati 30.000 kuna odštete te dodatno 10.199 kuna sudskih troškova.
Presudu je potvrdio Županijski sud u Osijeku, dok je Ustavni sud odbio njegovu ustavnu tužbu. Nakon toga Francišković se obratio sudu u Strasbourgu, tvrdeći da mu je povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja.
Europski sud odbacio je formalne prigovore Hrvatske i zaključio da je miješanje u njegovo pravo bilo neprihvatljivo. Sud je naglasio da je Goran Radman bio javna osoba koja mora trpjeti višu razinu kritike.
Politički kontekst i procjena izjave
Sud je dodatno utvrdio da je postojala javna rasprava o navodnoj povezanosti Radmana s KOS-om te da je izjava dana u kontekstu izbora.
Za razliku od domaćih sudova, ESLJP je zaključio da sporna izjava predstavlja vrijednosni sud, a ne činjeničnu tvrdnju. Također je istaknuto da je Radman, kao ravnatelj HRT-a, imao ulogu u definiranju pravila ponašanja tijekom izborne kampanje, čime je postao barem neizravni sudionik političkog procesa.
Odšteta i dodatni troškovi
Sud u Strasbourgu ocijenio je da iznos koji je Francišković morao platiti nije bio beznačajan, jer je riječ o gotovo 4000 eura. Na temelju toga zaključeno je da takva sankcija nije bila nužna u demokratskom društvu.
Konačnom presudom Franciškoviću je dosuđeno 8000 eura za nematerijalnu štetu te dodatnih 3300 eura za troškove i izdatke.
Paralelni kazneni postupak
Uz ovaj slučaj, Francišković se suočava i s kaznenim postupkom. U siječnju ove godine na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci zatvora i još 16 mjeseci uvjetne kazne.
Optužbe se odnose na razdoblje od studenog do prosinca 2021., kada je na neprijavljenim prosvjedima protiv odluka Nacionalnog stožera pozivao na mobilizaciju i nasilne akcije protiv vlasti. Prema navodima tužiteljstva, njegove poruke objavljivane su i na društvenim mrežama.
Također mu se stavlja na teret da je tijekom boravka u istražnom zatvoru koristio telefonski kontakt kako bi diktirao javne pozive “na nasilno rušenje ustavnih, političkih, gospodarskih i društvenih struktura”, koje su potom objavljivane na internetu.
