Novo otvoreno pismo izazvalo je burne reakcije u Zagrebu. Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava optužio je zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića zbog podrške Trnjanskim kresovima i poručio da se u glavnom gradu godinama prešućuju zločini počinjeni nakon završetka Drugog svjetskog rata. U pismu je iznio niz podataka o masovnim grobnicama, logorima i poslijeratnim likvidacijama te pozvao Grad Zagreb da prekine pokroviteljstvo nad manifestacijom.
Teške optužbe zbog Trnjanskih kresova
Penava se Tomaševiću obratio kao predsjednik Vladina Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. U pismu tvrdi da gradska vlast podržavanjem Trnjanskih kresova šalje, kako navodi, “tragičnu političku poruku”.
“Za vas je 8. svibnja dan oslobođenja, dok su za tisuće obitelji u Zagrebu i Hrvatskoj taj dan i oni koji su uslijedili početak patnje, otimanja imovine, sustavnih likvidacija, nestanaka i grobova bez imena.”
U nastavku navodi kako Zagreb 1945. godine, prema njegovim riječima, nije bio oslobođen grad, nego prostor u kojem je uspostavljena nova vlast nakon ulaska komunističkih postrojbi. Posebno ističe da su posljedice tog razdoblja vidljive i danas kroz brojne neobilježene grobnice.
Nabrajao lokacije masovnih grobnica u Zagrebu
U otvorenom pismu Penava je naveo više lokacija na kojima su pronađeni posmrtni ostaci žrtava iz poraća. Podsjetio je da su na Tuškancu ekshumirani ostaci najmanje 102 osobe, dok su na području Gračana pronađeni ostaci 294 osobe, među kojima i 63 maloljetnika.
Posebno je izdvojio podatak da je među žrtvama bilo 16 djece mlađe od 14 godina i dvije žene. Spomenuo je i lokaciju u Savskoj 77, kod Učiteljskog fakulteta, gdje su pronađene dvije masovne i jedna pojedinačna grobnica s ostacima najmanje 25 osoba.
U pismu se navode i nalazišta u Čučerju te u šumi Lešće, gdje su pronađene dodatne masovne grobnice.
“A to je, nažalost, tek početak i Hrvatska će još godinama svjedočiti iskopima i bolnim sudbinama.”
Penava se pritom pozvao i na iskustva Slovenije. Naveo je da su Slovenci tijekom devet godina broj evidentiranih lokaliteta povećali s 40 na 594, dok pojedine procjene govore i o 750 mogućih grobnica. Podsjetio je i na službene slovenske podatke prema kojima je nakon rata na teritoriju Slovenije likvidirano oko 100 tisuća pripadnika drugih naroda bivše Jugoslavije, uglavnom Hrvata.
Sporni dokumenti iz 1945. godine
Predsjednik Domovinskog pokreta tvrdi da Tomašević nije pokazao dovoljno pijeteta prema žrtvama komunističkog režima.
“Zamuckujete dok osuđujete svaki zločin, uz nezaobilazni ‘ali’ kad govorite o zločinima crvene Partije.”
U nastavku navodi da je u Zagrebu tijekom prvih mjeseci poraća djelovalo sedam logora. Pozvao se i na izvješće Glavnoga štaba Jugoslavenske armije za Hrvatsku od 16. svibnja 1945., prema kojem se u logorima Prečko, Vrapče i Zagreb nalazilo približno 20.000 zarobljenika.
Posebno je izdvojio Rankovićev dopis OZN-i za Hrvatsku od 15. svibnja 1945.
“Vaš rad u Zagrebu je nezadovoljavajući. Za 10 dana u oslobođenom Zagrebu streljano je samo 200 bandita. Iznenađuje nas ova neodlučnost za čišćenje Zgb-a od zlikovaca. Radite suprotno od naših naređenja jer smo rekli da radite brzo i energično i da sve svršite u prvim danima…”
Penava tvrdi da taj dokument pokazuje karakter tadašnjeg režima te naglašava kako se brojka od 200 likvidiranih odnosila samo na civile koje je obradio II. odsjek OZN-e.
Poziv Gradu Zagrebu da povuče pokroviteljstvo
Na kraju pisma Penava je zatražio da Grad Zagreb pruži punu suradnju državnim tijelima u istraživanju i ekshumaciji žrtava poraća. Od Tomaševića očekuje obilazak mjesta masovnih grobnica i paljenje svijeća za žrtve.
“Prestanite relativizirati zločine i zločinački karakter komunističkog režima.”
Također je poručio da Zagreb ne smije biti, kako kaže, grad selektivnog sjećanja.
“Istinu ne možete zakopati ignoriranjem kostiju nevinih ljudi. Zato vas javno pozivam da ne palite plamen čije posljedice ne možete kontrolirati. Povucite počasno pokroviteljstvo Grada Zagreba i ugasite Trnjanske krijesove.”
Tema Trnjanskih kresova i dalje izaziva snažne političke podjele u Zagrebu, a rasprave o događajima iz 1945. ponovno su se vratile u središte javnosti nakon ovog otvorenog pisma.
