Ukrajinski udari otkrili veliku slabost Kremlja, a u Rusiji raste strah zbog razvoja rata
Godinama je Vladimir Putin pokušavao uvjeriti rusku javnost da rat u Ukrajini ne ugrožava svakodnevni život u Moskvi i Sankt Peterburgu. Dok su se borbe vodile stotinama kilometara dalje, stanovnici ruskih metropola nastavili su živjeti gotovo bez većih posljedica rata. No posljednji ukrajinski napadi pokazali su da je takva slika počela pucati.
Ukrajina je tijekom svibnja izvela stotine udara dronovima i krstarećim projektilima prema Moskvi, a napadi su pogodili više strateških ciljeva. Među njima su bili tvornica elektroničkih komponenti, naftna infrastruktura i drugi važni objekti, dok je glavna moskovska zračna luka nakratko bila zatvorena.
Profesor strateških studija sa škotskog Sveučilišta St Andrews, Phillips Payson O’Brien, upozorio je da su višestruki obrambeni prstenovi oko Moskve ozbiljno kompromitirani. Prema njegovoj procjeni, sada se ruši i priča o takozvanoj “specijalnoj vojnoj operaciji” koja nije trebala pogoditi ruske elite ni srednju klasu.
“Narativ koji je Putin konstruirao o pukoj „specijalnoj vojnoj operaciji“ koja ne mora uznemiriti ruske elite ni srednju klasu, sada se potpuno raspada.”
Parada u Moskvi otkrila nervozu Kremlja
Znakovi zabrinutosti pojavili su se već početkom mjeseca tijekom tradicionalne vojne parade kojom Rusija obilježava pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Ovogodišnja parada bila je kraća nego ranijih godina i bez velikog dijela uobičajene vojne tehnike.
Prema analizi objavljenoj u The Atlanticu, razlog je bio strah od mogućih ukrajinskih napada dronovima tijekom događaja. Samo nekoliko dana poslije, taj se strah pokazao opravdanim.
Ruske vlasti već više od četiri godine pokušavaju ograničiti posljedice rata na stanovnike najvećih gradova. Iako je prema procjenama više od milijun ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno, mobilizacija je uglavnom pogađala udaljene regije, dok su Moskva i Sankt Peterburg bili pošteđeni većeg tereta rata.
No posljednji događaji pokazuju da rat više nije moguće držati daleko od ruske prijestolnice.
Povijesna paralela koja zabrinjava Kremlj
O’Brien povlači paralelu s Japanom tijekom Drugog svjetskog rata. Japanske vlasti tada su, unatoč velikim gubicima nakon bitke kod Midwaya 1942., nastavile uvjeravati javnost da rat ide u korist Tokija.
Čak su, kako navodi, širili lažne informacije o američkim gubicima i skrivali stvarno stanje na bojištu. Situacija se promijenila tek 1944. kada su SAD zauzele Marijanske otoke, čime je Japan prvi put postao izravno izložen velikim zračnim napadima.
Taj razvoj događaja doveo je do pada japanskog premijera Hidekija Toja i promjena unutar državnog vrha.
Sličan obrazac sada se, prema dijelu analitičara, počinje nazirati i u Rusiji. Iako Kremlj pooštrava internetsku cenzuru, posljednjih dana društvenim mrežama kruže snimke građana koji otvoreno pokazuju šok zbog ranjivosti Moskve.
Estonska obavještajna služba: Rusiji istječe vrijeme
Dodatni pritisak na Kremlj dolazi i iz procjena stranih obavještajnih službi. Šef estonske vanjske obavještajne službe Kaupo Rosin izjavio je za CNN da Moskva ima još samo nekoliko mjeseci za pregovore iz pozicije snage.
“Vrijeme ne ide Rusiji na ruku”, rekao je šef obavještajne službe američkoj novinskoj agenciji CNN u intervjuu.
Rosin tvrdi da Rusija trpi ozbiljne vojne, gospodarske i društvene probleme te da gubi više vojnika nego što ih uspijeva mobilizirati.
“Ne čujem više razgovora o potpunoj pobjedi. Ljudi u Kremlju prepoznaju da situacija na ukrajinskom bojištu ne ide baš dobro”, rekao je Rosin televizijskoj stanici.
Prema procjenama analitičara koje prenosi CNN, ruske snage dnevno imaju oko 1000 mrtvih i ranjenih, dok istodobno napreduju tek oko 70 metara dnevno.
Američki državni tajnik Marco Rubio sredinom svibnja izjavio je da svakog mjeseca pogine između 15.000 i 20.000 vojnika.
Ukrajinski dronovi mijenjaju tijek rata
Posebnu zabrinutost u Rusiji izaziva razvoj ukrajinskih sustava bespilotnih letjelica. Analitičari tvrde da se ravnoteža u korištenju dronova posljednjih mjeseci počela okretati u korist Ukrajine.
Ukrajinski ministar obrane Mihailo Fedorov izjavio je da se broj ruskih dronova Shahed koje obaraju ukrajinski presretači značajno povećao.
“Udio dronova Shahed koje su oborili presretači udvostručio se u posljednja četiri mjeseca”.
Rosin upozorava da bi Moskva uskoro mogla izgubiti mogućnost pregovaranja “s pozicije snage”. Dodao je kako bi jedina opcija za ostvarenje ruskog cilja potpune kontrole Donbasa mogla biti nova prisilna mobilizacija.
Takav potez, smatra estonski obavještajac, predstavljao bi ozbiljan rizik za unutarnju stabilnost Rusije.
“Vrlo su zabrinuti zbog unutarnje stabilnosti i vrlo je pažljivo prate”, rekao je Rosin. “Ovo nije odluka koju bi donijeli vrlo lako”.
Djelomična mobilizacija iz 2022. godine tada je izazvala snažnu reakciju u Rusiji i masovni odlazak muškaraca vojne dobi iz zemlje.
