Raste zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba
Dok ruske snage nastavljaju snažne napade na Ukrajinu, u europskim prijestolnicama raste bojazan da bi se rat mogao proširiti i izvan ukrajinskih granica. Posljednjih tjedana iz Moskve dolazi sve više prijetnji usmjerenih prema europskim državama, posebno prema Baltiku.
Rusija je zaprijetila napadima na „centre za donošenje odluka“ u Latviji, tvrdeći da ta zemlja pruža utočište ukrajinskim operaterima dronova. Latvijske vlasti te su optužbe odbacile.
Napetost je dodatno porasla nakon incidenta u Litvi, gdje su se prošlog tjedna oglasile zračne uzbune zbog sumnjivih ruskih dronova koji su se približili litavskom zračnom prostoru iz smjera Bjelorusije. Zbog situacije se litavska vlada morala skloniti u bunker.
Rusko ministarstvo obrane u međuvremenu je objavilo i adrese tvrtki iz osam europskih država za koje tvrdi da surađuju s Ukrajinom u proizvodnji dronova. Uz to je upozorilo na „nepredvidive posljedice“ i „oštru eskalaciju“ ako se pomoć Kijevu nastavi.
Europske države pripremaju se za najgori scenarij
Sigurnosni dužnosnici u više europskih zemalja upozoravaju da postoji mogućnost da Rusija pokuša testirati jedinstvo NATO-a napadom na neku od baltičkih država, švedske ili danske otoke u Baltičkom moru ili teritorij Saveza na Arktiku.
Švedski ministar obrane Pål Jonson izjavio je da se sigurnosna situacija u Europi značajno pogoršala.
“Sigurnosna situacija u Europi pogoršala se u posljednja 24 mjeseca i vidimo da je ruska strana sklonija preuzimanju većih operativnih rizika u svojim hibridnim operacijama, koje uključuju i kinetičke elemente”, rekao je Jonson.
Dodao je i:
“Svjesni smo da se moramo usredotočiti na jačanje naših sposobnosti odvraćanja i obrane od Rusa.”
Europsku zabrinutost dodatno su pojačale izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem povlačenju iz NATO-a te smanjenju američke vojne prisutnosti u Europi.
Strah od iscrpljivanja i nove eskalacije
Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, ruska vojska mjesečno gubi gotovo 35.000 vojnika, što prema navodima stručnjaka predstavlja ozbiljan problem za Kremlj.
Europski i ukrajinski dužnosnici upozoravaju da bi upravo zbog takvog iscrpljivanja Rusija mogla posegnuti za novom eskalacijom sukoba.
Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je na opasnost mobilizacije.
“Ako pokrenete mobilizaciju samo za ovaj rat, šaljete signal da u njemu zapravo ne pobjeđujete”, rekla je.
Dodala je da bi upravo takav razvoj događaja mogao dovesti do opasne eskalacije.
“Tako dolaze do točke u kojoj moraju eskalirati kako bi opravdali mobilizaciju. A to je vrlo opasna točka. Naravno, nitko ne može zaviriti u Putinovu glavu, ali to bi mogla biti računica za daljnje poteze i promjenu linearnog tijeka ovog rata.”
Dronovi promijenili rat na bojištu
Vojni analitičari navode da je sadašnja pat-pozicija u Ukrajini velikim dijelom posljedica masovne uporabe dronova. Područja uz prvu crtu pretvorena su u golema opasna područja u kojima se gotovo svaki pokret brzo otkriva.
Ukrajina je posljednjih mjeseci povećala sposobnost korištenja dalekometnih dronova, posebno zahvaljujući sustavima povezanima sa Starlink mrežom. Time je Kijevu omogućeno gađanje logističkih ciljeva duboko iza ruske linije bojišta.
Predsjednik Centra za obrambene reforme u Kijevu Oleksandr V. Danylyuk smatra da Rusija dugoročno teško može nastaviti rat istim intenzitetom.
“Rusija si ne može priuštiti nastavak rata na sadašnjem pravcu jer će se suočiti sa zamkom iscrpljivanja resursa”, rekao je.
Prema njegovim riječima, Putin bi zbog toga mogao pokušati dodatno proširiti sukob.
U Europi sve više govore o mogućem širenju rata
Rusija je ovog mjeseca održala i iznenadne nuklearne vježbe koje su uključivale raspoređivanje bojevih glava u Bjelorusiji. Istodobno je Moskva upozorila da Ukrajinu čekaju novi valovi teških bombardiranja te je pozvala strane diplomate i građane da napuste Kijev.
Francuski ministar za europske poslove Benjamin Haddad upozorio je da Rusija pokušava narušiti europsku sigurnosnu arhitekturu.
“Znamo da Rusija cilja na ugrožavanje cjelokupne europske sigurnosne arhitekture, stoga imamo sve razloge da budemo iznimno oprezni, da nastavimo podržavati Ukrajinu i, naravno, da nastavimo s naporima za ponovno naoružavanje Europe”, rekao je Haddad.
Zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Mariana Betsa poručila je da Moskva nije odustala od svojih ciljeva.
“Rusija možda mijenja taktiku, ali nije promijenila svoju strategiju i ciljeve, i neće se zaustaviti sama od sebe”, izjavila je.
