Ruski vrh više ne skriva paniku: proračun puca pod teretom rata, a ekonomisti upozoravaju da državi prijeti ozbiljan slom
Ruski državni vrh suočio se s jednom od najtežih unutarnjih kriza od početka rata u Ukrajini. Dok Vladimir Putin traži nove milijarde za nastavak vojne kampanje, dio najvažnijih ljudi iz ruskog financijskog sustava otvoreno upozorava da zemlja više ne može izdržati sadašnji tempo trošenja.
Prema informacijama koje je objavio Bloomberg, dužnosnici ruskog ministarstva financija i središnje banke poslali su Kremlju dramatična upozorenja o stanju državnih financija. Upozorili su da bi nastavak sadašnje politike mogao dodatno proširiti golemi proračunski deficit i ozbiljno ugroziti stabilnost gospodarstva.
Sukob unutar Kremlja sve je dublji
Unutar ruskog vrha sada se vodi ozbiljna borba oko budućnosti državnog proračuna. Financijski stručnjaci traže hitno smanjenje vojne potrošnje i rezove u državnim izdacima, dok vojni vrh i tvrdolinijaši iz Kremlja odbijaju bilo kakvu štednju povezanu s ratom.
Prema navodima izvora bliskih vlasti, ljudi iz Ministarstva obrane tvrde da bi smanjenje vojnih ulaganja teško pogodilo gospodarstvo jer velik dio ruskih tvrtki danas ovisi upravo o državnim vojnim ugovorima.
Situacija je otišla toliko daleko da je Putin navodno naredio ministarstvu financija da prvo pronađe uštede u svim drugim sektorima, a tek nakon toga razmatra eventualno rezanje obrambenih troškova.
Bloomberg navodi da su svi izvori inzistirali na anonimnosti jer se radi o vrlo osjetljivim informacijama koje se u Moskvi pokušavaju držati podalje od javnosti. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije odmah komentirao te navode.
Traže još novca usred rekordnog manjka
Dok dio ekonomista upozorava na opasnost od financijskog sloma, vojni vrh traži dodatni novac. Prema informacijama iz ruske vlade, vojni izdaci morat će dodatno rasti kako bi se pokrio manjak od tri bilijuna rubalja, odnosno oko 36 milijardi dolara samo ove godine.
Izvori tvrde da je Putin svjestan sve težeg stanja u državnoj blagajni, ali konačna odluka o mogućim rezovima ostaje isključivo u njegovim rukama. U ruskom sustavu nijedna velika proračunska odluka ne može proći bez njegova odobrenja.
Propala očekivanja nakon sastanka s Trumpom
Kada se pripremao proračun za 2026. godinu, u Moskvi je postojala nada da će rat u Ukrajini završiti nakon prošlogodišnjeg sastanka Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Alaski.
Zbog toga se računalo da bi u drugoj polovici 2026. moglo doći do smanjenja vojnih troškova. No, takav scenarij potpuno je propao, a ruske financije sada su pod još većim pritiskom.
Prema navodima Bloomberga, rasprave o proračunskim problemima počele su i prije američko-izraelskog sukoba s Iranom, ali su se dodatno pojačale kako ruska ekonomija ulazi u petu godinu ratnog opterećenja.
Ni skupa nafta više ne spašava ruski proračun
Iako je rat na Bliskom istoku podigao cijene nafte, to zasad nije dovoljno da popravi stanje u ruskoj blagajni. Bloombergovi izvori tvrde da bi cijena nafte morala ostati iznad 100 dolara po barelu najmanje godinu dana kako bi se osjetio ozbiljniji pozitivan učinak.
No, čak ni takav rast ne bi riješio duboke probleme ruske ekonomije. Inflacija raste, gospodarski rast usporava, a bankarski sektor suočava se sa sve većim pritiscima.
Prema planu ministarstva gospodarstva do 2028. godine, vojni troškovi trebali su ostati stabilni nakon što su prethodnih godina skočili za čak 30 posto zbog masovne proizvodnje oružja.
Ipak, stvarnost se pokazala puno težom. Ruske vlasti sada očekuju rast BDP-a od samo 0.4 posto u 2026. godini, dok je ranija procjena iznosila 1.3 posto. Službeni podaci pokazuju da je gospodarstvo u prvom tromjesečju palo prvi put u posljednje tri godine.
Putin javno pritisnuo ministre
Vladimir Putin je još u travnju javno tražio od ministara objašnjenje zašto gospodarstvo usporava. Taj potez pokazao je koliko je Kremlj zabrinut zbog ekonomskih pokazatelja.
Istodobno, proračunski deficit nastavlja rasti rekordnom brzinom. U prva četiri mjeseca ove godine deficit je dosegnuo 5.9 bilijuna rubalja, odnosno 2.5 posto BDP-a, što je čak 50 posto više od planiranog za cijelu godinu.
Ruski proračun već četiri godine završava u minusu. Prošle godine deficit je iznosio 5.6 bilijuna rubalja, dok su sredstva u Fondu nacionalnog bogatstva pala za oko 60 posto u odnosu na razinu prije početka rata u Ukrajini.
Moskva razmatra nove poreze i rezanja
Kako bi zatvorila golemu financijsku rupu, ruska vlada sada razmatra nove izvanredne poreze za pojedine velike kompanije i banke.
Ruski ministar financija Anton Siluanov nedavno je u razgovoru za Kommersant upozorio da je potrebna veća kontrola državne potrošnje.
“Rezerve nisu beskonačne. Slabost u financijama se ne smije tolerirati u kontekstu ovako velikih promjena u svijetu. Moramo hitno popraviti učinkovitost proračunskih rashoda”, poručio je Siluanov.
Podaci ministarstva financija pokazuju da je državna potrošnja od siječnja do travnja porasla za gotovo 16 posto, dok su izdaci za državnu nabavu skočili za čak 41 posto.
Zbog pada prihoda od nafte i plina, ruska vlada već je u prva dva mjeseca ove godine iz Fonda nacionalnog bogatstva povukla oko 500 milijardi rubalja.
Bijes u parlamentu i strah od novog ekonomskog udara
Napetost se posljednjih dana prelila i u ruski parlament. Valerij Gartung, šef odbora za zaštitu tržišnog natjecanja u Državnoj dumi, tijekom rasprave o ekonomiji podsjetio je na kaos iz devedesetih godina nakon raspada Sovjetskog Saveza.
“Što ćemo učiniti po tom pitanju? Hoćemo li printati novac ili što? Kao ’92. godine, kada su cijene rasle po 30 posto svakog tjedna? Svi dobro znamo da to nije nikakvo rješenje”, rekao je Gartung.
Ruske vlasti sada pokušavaju pronaći način kako financirati rat, stabilizirati gospodarstvo i istodobno izbjeći dublju recesiju. No, prema upozorenjima iz samog vrha sustava, prostora za nove pogreške gotovo više nema.
