Novi klimatski ciklus službeno je započeo, a prve procjene izazvale su zabrinutost među meteorolozima. Znanstveni modeli upozoravaju na mogućnost jednog od najsnažnijih El Niña u modernoj povijesti, uz posljedice koje bi se mogle osjetiti diljem planeta.
NOAA službeno potvrdila početak
Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) objavila je da su u tropskom Pacifiku ispunjeni uvjeti za El Niño, prirodni klimatski fenomen koji utječe na globalne temperature i vremenske obrasce.
Potvrda dolazi nakon što su temperature površine mora premašile prag od 0,5 °C iznad prosjeka, što američki stručnjaci koriste kao službeni kriterij za proglašenje početka događaja.
Agencija je priopćila: “Uvjeti za El Niño razvili su se tijekom prošlog mjeseca, što pokazuju temperature površine mora iznad prosjeka diljem središnjeg do istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana.”
Uz zagrijavanje mora, NOAA je zabilježila i promjene vjetrova iznad ekvatorijalnog Pacifika, što pokazuje da na topliji ocean sada reagira i atmosfera.
Modeli predviđaju iznimno snažan razvoj
Iako je razvoj El Niña bio očekivan nakon završetka faze La Niñe, stručnjake je iznenadila razina sigurnosti koju pokazuju najnoviji klimatski modeli.
Prema definiciji, snažan El Niño nastupa kada temperature mora porastu više od 1,5 °C iznad prosjeka, dok se vrlo snažan događaj bilježi nakon prelaska granice od 2 °C.
NOAA u svojoj lipanjskoj procjeni navodi: “postoji 63 posto šanse za vrlo snažan El Niño tijekom razdoblja od studenog do siječnja, što bi ga svrstalo među najjače događaje u povijesnim zapisima koji sežu do 1950. godine”.
Među najjačim dosad zabilježenim epizodama ističu se 1982./83., 1997./98. i 2015./16. godina. Dio američkih i europskih modela sugerira da bi zagrijavanje u tropskom Pacifiku do kraja godine moglo premašiti čak 3 °C iznad prosjeka.
NOAA ipak upozorava na oprez te navodi: “Čak ni vrlo snažni El Niño događaji ne dovode svugdje do očekivanih posljedica, ali snažniji događaji mogu značajnije povećati vjerojatnost očekivanih ishoda.”
Klimatske promjene dodatno pojačavaju rizik
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se novi El Niño razvija u razdoblju kada je Zemlja već znatno toplija nego prije nekoliko desetljeća.
Profesor Adam Scaife iz britanskog Met Officea upozorio je: “Moramo biti zabrinuti zbog posljedica.”
Dodao je: “Sadašnji El Niño nadovezuje se na značajno globalno zatopljenje. To znači da bi stvarne temperature u pogođenim regijama mogle biti bez presedana, jer se zagrijavanje od El Niña pribraja klimatskim promjenama.”
Vrlo snažan El Niño obično podiže globalnu temperaturu zraka za oko 0,2 °C, a dodatna toplina iz oceana prenosi se u atmosferu. Nakon rekordno tople 2024. godine i vrlo tople 2025., znanstvenici smatraju da bi novi ciklus mogao dodatno pogurati globalne rekorde.
Scaife je izjavio: “Potkraj ove godine i u 2027. vjerojatno ćemo vidjeti vrlo visoke globalne temperature.”
Također je upozorio: “U 2027. vjerojatno nas očekuje toplinski val povrh globalnog zatopljenja koje već imamo, a to bi lako moglo dovesti do još jedne godine u kojoj će zagrijavanje premašiti 1.5 stupnjeva u odnosu na razine s kraja 19. stoljeća.”
Poplave na jednim područjima, suše na drugima
Posljedice El Niña razlikuju se od regije do regije. Sjeverni Peru i južni Ekvador često se suočavaju s poplavama, dok se slični problemi mogu pojaviti i u dijelovima istočne Afrike, središnje Azije te juga Sjedinjenih Država.
Istodobno raste opasnost od suša i šumskih požara u velikim dijelovima Australije, Indonezije i sjeverne Južne Amerike, što može pogoditi poljoprivredu i opskrbu hranom.
El Niño obično smanjuje broj atlantskih uragana. Profesorica Liz Stephens sa Sveučilišta Reading upozorila je: “Iako to zvuči kao dobra vijest, za Srednju Ameriku to znači znatno manje oborina i potencijalnu sušu.”
Upozorenja za milijune ljudi i različita stajališta agencija
Direktor organizacije Power Shift Africa Mohamed Adow upozorio je na moguće društvene posljedice.
“Objava El Niña nije samo još jedna vremenska prognoza – za milijune ljudi to je smrtonosna uzbuna koje se treba bojati.”
“To znači izostanak kiše, propadanje usjeva, rast cijena hrane i obitelji koje su ponovno gurnute na rub opstanka. U istočnoj Africi posebno, ovo će pogoditi zajednice koje su već pogođene sušama i poplavama posljednjih godina.”
Dok NOAA i Japanska meteorološka agencija (JMA) smatraju da je El Niño već započeo, Australski ured za meteorologiju (BoM) koristi stroži kriterij od 0,8 °C iznad prosjeka. Australski stručnjaci navode da se Pacifik trenutačno “približava uvjetima El Niña”, ali formalna potvrda još nije objavljena.
El Niño se pojavljuje svakih dvije do sedam godina i najčešće traje oko godinu dana. Znanstvenici i dalje nemaju konačan dokaz da klimatske promjene ove događaje čine češćima ili snažnijima, no upozoravaju da topliji planet može pojačati njihove posljedice.
