Hrvatsku očekuje vrhunac toplinskog vala, a najnovija upozorenja pokazuju da će početak idućeg tjedna biti najzahtjevniji. Crveni alarm proširit će se na gotovo cijelu zemlju, dok meteorolozi upozoravaju da će temperature nastaviti rasti prije nego što početkom srpnja stigne nagla promjena vremena.
Ponedjeljak donosi vrhunac vrućine
Prema novim upozorenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda, ponedjeljak, 29. lipnja, trebao bi biti najkritičniji dan toplinskog vala. Gotovo cijela Hrvatska bit će pod crvenim upozorenjem, dok će jedino Gospić ostati u narančastoj zoni velike opasnosti. DHMZ je posljednjih dana postupno pooštravao upozorenja kako se toplinski val intenzivira.
Već danas situacija nije jednaka u svim dijelovima zemlje. Za Osijek, Zagreb, Karlovac i Gospić nema upozorenja, Knin je u žutoj zoni, Rijeka i Dubrovnik u narančastoj, dok je za Split već na snazi crveno upozorenje zbog vrlo velike opasnosti od vrućine.
Od petka opasnost dodatno raste. Žuto upozorenje vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić i Knin, Dubrovnik prelazi u narančastu zonu, a Rijeka i Split ulaze pod crveni alarm.
U subotu će Osijek, Zagreb, Karlovac i Knin biti pod narančastim upozorenjem, Gospić ostaje u žutom, dok će Rijeka, Split i Dubrovnik i dalje biti u području vrlo velike opasnosti.
Situacija će se dodatno pogoršati u nedjelju. Tada će Zagreb, Karlovac, Knin, Rijeka, Split i Dubrovnik biti pod crvenim upozorenjem, dok će za Osijek i Gospić vrijediti narančasti stupanj opasnosti.
Temperature će i dalje rasti
Za danas je prognozirano pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz najviše dnevne temperature uglavnom između 30 i 35 Celzijevih stupnjeva. Poslijepodne se u unutrašnjosti očekuje lokalni razvoj oblaka, a poneki pljusak moguć je na krajnjem istoku zemlje te u unutrašnjosti Dalmacije.
U petak će biti sunčano i vrlo vruće, uz temperature koje će dosezati 31 do 36 stupnjeva. U unutrašnjosti Dalmacije uz jači razvoj oblaka postoji mogućnost lokalnih pljuskova s grmljavinom. Prema prognozama DHMZ-a, tijekom vikenda zadržat će se stabilno, pretežno sunčano i izrazito toplo vrijeme, uz vrlo male izglede za oborinu.
Meteorolog najavio nagli preokret
Meteorolog Bojan Lipovšćak procjenjuje da će se temperature nastaviti povećavati iz dana u dan te da će vrhunac toplinskog vala biti krajem lipnja. Istodobno upozorava da bi početak srpnja mogao donijeti vrlo burnu promjenu vremena.
“Neki dan je ovdje bio moj kolega iz Državnog hidrometeorološkog zavoda koji je rekao istu stvar koju ću i ja ponoviti: imat ćemo svaki dan stupanj više. Naprosto je takva situacija. Nama dolazi još topliji zrak, naročito po visini.”
Prema njegovim riječima, kraj toplinskog vala mogao bi označiti prodor hladne fronte uz pad temperature od 15 do 20 stupnjeva, jake udare vjetra, grmljavinske pljuskove i veliku mogućnost pojave tuče.
Zašto je ovih dana toliko vruće?
Lipovšćak objašnjava da se nad zapadnom Europom trenutačno nalazi saharski pijesak, koji dodatno utječe na zagrijavanje zraka.
“Pijesak u atmosferi ima dvije uloge. Jedna je da odbija sunčevo zračenje, pa bi trebalo biti hladnije. Ali druga uloga je značajnija u ovom trenutku: saharski pijesak koji se nalazi na visini od 1500 do 3000 metara apsorbira sunčevu toplinu i grije se. Na taj način neposredno grije zrak oko sebe.”
Dodaje da se u području anticiklone zrak spušta i pritom zagrijava.
“Pumpa za bicikl se grije kad pumpate jer se zrak tlači pa mu raste temperatura. Ista stvar događa se sada u atmosferi. Taj zrak s pijeskom, koji je topao, spušta se i još se dodatno grije. Znači, dva efekta se zbrajaju.”
Na dodatno zagrijavanje utječu i vedro vrijeme te strujanje zraka kroz Bečka vrata prema Hrvatskoj. Zbog toga su noći osobito tople, posebno uz obalu.
Moguća dva scenarija početkom srpnja
Lipovšćak smatra da su moguća dva razvoja situacije. Prvi predviđa vrlo snažan prodor hladne fronte uz nagli pad temperature, olujni vjetar, grmljavinu, obilne pljuskove i moguću tuču.
“Temperatura će pasti za dvadesetak stupnjeva. Ako ćemo imati 40, pa padne na 20, to je normalna temperatura za ovo vrijeme. Ali može pasti i na 17. To može biti jako.”
Dodao je da bi takva promjena mogla podsjetiti na veliko nevrijeme koje je prije tri godine zahvatilo Hrvatsku od Zagreba do Slavonije.
Drugi scenarij predviđa postupno slabljenje toplinskog vala uz prolazak više slabijih fronti koje bi donijele grmljavinu i pljuskove, ali bez izraženog intenziteta jedne velike hladne fronte.
Sve toplija atmosfera donosi snažnije oluje
Govoreći o posljednjih nekoliko godina, Lipovšćak upozorava da su oluje postale intenzivnije.
“Da, trebamo se zabrinuti. Moramo se zabrinuti zato jer su one intenzivnije. To nije nešto novo. Imali smo mi oluja, imali smo i tornado u Hrvatskoj, koji je opisao još pokojni Mohorovičić. Imali smo par tornada u proteklih 20 godina, manjih lokalnih pojava po Slavoniji, na Jadranu pijavice i tako nešto.”
Ističe da je današnja atmosfera toplija nego prije.
“Koliko god ljudi pričali da nema globalnog zagrijavanja, globalno zagrijavanje je tu. Ono se vidi iz svakodnevnog života.”
Kao primjer navodi ranije cvjetanje voćaka.
“Ako imate bilo kakvu voćku, ta voćka vam cvate i daje plodove 15 do 20 dana prije onoga što ste imali prije 20 godina. Voće ne zna da je globalno zagrijavanje niti da su klimatske promjene. Ono se prilagođava temperaturi.”
Meteorolog upozorava da se snažne grmljavinske nepogode mogu razvijati vrlo brzo te da građani trebaju pratiti službena upozorenja i na vrijeme zaštititi sebe i svoju imovinu, jer između uočavanja nevremena i njegova dolaska ponekad prođe manje od sat vremena.
