Dok se pred benzinskim postajama u Rusiji stvaraju dugi redovi, do Vladimira Putina stiglo je pismo koje govori o velikom poremećaju na tržištu goriva. Šef Rosnjefta Igor Sečin štetu u naftnoj industriji nazvao je “nezapamćenom”, a posljedice sada osjećaju i građani tisućama kilometara udaljeni od bojišnice.
Sečin traži hitne poteze
Dok ruske vlasti pokušavaju smiriti javnost, sadržaj pisma čelnika najveće ruske naftne kompanije pokazuje koliko je opskrba gorivom postala osjetljivo pitanje. Igor Sečin obratio se predsjedniku Vladimiru Putinu, a pismo je potom procurilo u ruski list Kommersant.
U pismu Sečin nastalu štetu u naftnoj industriji naziva “nezapamćenom”. Traži privremeno ukidanje obvezne burzovne prodaje goriva jer, prema njegovu navodu, čak 80 posto kupljenog volumena završava kod preprodavača koji potom podižu cijene. Predlaže da prednost pri kupnji imaju isključivo krajnji potrošači. se smanjila nestašica, predložio je obvezu da sve naftne kompanije unutar Rusije prerade najmanje 30 posto izvađene sirovine. Među prijedlozima su i plasiranje ekološki lošijeg goriva standarda “Euro-3” te državni mehanizam koji bi uvoz benzina iz inozemstva učinio ekonomski isplativim.
Redovi u Irkutsku, kuponi i čekanje do jutra
Razmjeri problema vide se daleko od Ukrajine. Posljedice Putinova rata protiv Ukrajine tako izravno osjećaju i ruski civili koji žive daleko od bojišnice. U sibirskom Irkutsku, udaljenom oko 4800 kilometara od Ukrajine, kolone pred postajama postale su toliko duge da su lokalne vlasti najavile postavljanje kemijskih zahoda uz cestu.
Aljona Sadovnikova, 26-godišnjakinja zaposlena u industriji društvenih mreža, za Times je ispričala da je sa suprugom i 18-mjesečnom bebom u red stigla u 23 sata. Gorivo su natočili tek u 17 sati sljedećeg dana, nakon 18 sati čekanja. Za vrijeme čekanja koristila je zahod na crpki i ondje kupovala grickalice, dok su joj drugi ljudi iz kolone dijelili hranu i igračke za dijete.
Nestašicu je prvi put primijetila sredinom lipnja, kada je pokušala napuniti spremnik na postaji koja je usluživala samo vozače s kuponima za racionalizaciju. “Užasnula sam se: Jesmo li mi to u Sovjetskom Savezu pa moramo imati kupone za kupnju kobasica?”, izjavila je za Times.
Ograničenja kupnje goriva u pojedinim su regijama uvedena još u lipnju, a redovi i povremeno pražnjenje postaja zabilježeni su od Sankt Peterburga do Sibira. lj priznaje manjak, ali odbacuje uzbunu
Vladimir Putin priznao je da postoji problem s gorivom, ali ukrajinske je napade na naftna postrojenja opisao kao “nekritične”. Kremelj je u međuvremenu zabranio izvoz benzina i kerozina kako bi više zaliha ostalo na domaćem tržištu.
Rusija je, unatoč tome što pripada najvećim svjetskim proizvođačima nafte, počela uvoziti benzin iz Indije. Prema dostupnim podacima, morskim je putem već otpremljeno najmanje 60.000 tona indijskog benzina, dok Rusija razmatra i daljnji uvoz iz više zemalja. jednik vlade Aleksandar Novak poručuje da je tržište goriva “teško, ali pod kontrolom”. Ministar financija Anton Siluanov zanijekao je da je kriza dovela do rasta cijena benzina.
Na terenu je slika drukčija. Cijene rastu, vozači se sukobljavaju u kolonama, a dio postaja se zatvara. U Krasnodaru, trećoj po veličini ruskoj regiji, lokalni je dužnosnik potvrdio da je zatvorena najmanje trećina benzinskih crpki. na rafinerije mijenjaju svakodnevicu
Višemjesečni ukrajinski napadi dronovima duboko unutar ruskog teritorija prisilili su više rafinerija da obustave rad. Energetski analitičari procjenjuju da je izvan funkcije 25 ili više posto ruskih kapaciteta za preradu nafte.
Samo tijekom svibnja ukrajinski su dronovi 16 puta pogodili ruske rafinerije, pri čemu je na udaru bilo osam od deset najvećih postrojenja u zemlji. Moskovska rafinerija nafte trebala bi ostati izvan pogona najmanje šest mjeseci. Napadnute su i rafinerije udaljene više od 1300 i 1900 kilometara od bojišnice.
Ukrajina je nastavila s udarima te je pogodila naftni terminal u Sankt Peterburgu, koji je već bio meta u lipnju, za vrijeme Putinova gospodarskog foruma. Podaci Međunarodne agencije za energiju istodobno pokazuju pad ruske proizvodnje sirove nafte.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski te udare opisuje kao “dalekometnim sankcijama” i poručuje: “Ako Ukrajina bude u plamenu, bit će i Moskva.”
Krim bez prodaje građanima
Nestašica je posebno snažno pogodila Krim, ukrajinski poluotok koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine. Vlasti su ondje odlučile da se gorivo prvenstveno čuva za komunalne i hitne službe, dok je prodaja građanima obustavljena osim u slučaju viška zaliha.
Na poluotoku se istodobno bilježe redukcije struje i manjak vode. Krim je godinama bio ljetno odredište za ruske turiste, no ljudi sada panično odlaze. Proruski čelnik Krima na društvenim je mrežama upozorio da “velike količine goriva neće biti u prodaji u bliskoj budućnosti”.
Obustava civilne prodaje goriva na Krimu potvrđena je krajem lipnja, kada su ruske vlasti na poluotoku proglasile izvanredno stanje povezano s gospodarskim teškoćama. ći teret nosit će civili
Kriza dodatno opterećuje rusko gospodarstvo, koje se već suočava s visokom inflacijom i oštrim kamatnim stopama uvedenima radi ograničavanja rasta cijena. Visoki troškovi zaduživanja i slabija potrošačka potražnja potaknuli su val stečajeva te otvorili strah od bankarske krize.
Vojni analitičar Marinko Ogorec smatra da je Ukrajina razvila sposobnost gađanja važnih ciljeva duboko u ruskoj pozadini.
“Ukrajina je ovladala tehnologijom i dostigla razinu razvoja na kojoj može vrlo precizno gađati ruske ciljeve duboko u zaleđu. Rusija na to nema pravi odgovor iz jednostavnog razloga što je golema zemlja i nije sposobna obraniti svaku točku koja joj je važna. To je as koji Kijev ima u rukavu”
Ogorec napominje da vojska ipak ima prioritet u raspodjeli goriva.
“Najveći teret osjetit će civili, ali to neće bitno utjecati na borbenu komponentu ruske vojske ni na njezinu operativnu sposobnost. Šteta će biti nanesena gospodarstvu i društvu u cjelini.”
