Nakon velike akcije USKOK-a vezane uz slučaj Beroš – Petrač, istražitelji su nastavili s istragama, ali značajnijih uhićenja nije bilo. Premda se javnost uvjerava u borbu protiv korupcije, istina je da su dosad procesuirani uglavnom niži dužnosnici, dok velike političke figure ostaju netaknute. Oštrica pravosuđa počela se tupoćiti onog trenutka kad su u mobitelu Josipe Rimac (danas Pleslić) otkrivene poruke u kojima se spominje AP, što je izazvalo brojne sumnje i špekulacije.
Iako je premijer Andrej Plenković tada odbacio mogućnost da je upravo on taj „AP“ iz poruka, za mnoge nije bilo sumnje kome se aludiralo. Nakon tog otkrića, borba protiv korupcije postupno se razvodnjavala, a ključni potez bilo je donošenje zakona „lex AP“, kojim se onemogućava javno objavljivanje poruka koje bi mogle nanijeti političku štetu.
Što kriju SMS poruke?
Nije tajna da istražitelji posjeduju stotine tisuća stranica izvučenih poruka iz mobitela Josipe Rimac i Gabrijele Žalac, no pitanje je koliko su spremni koristiti ih u istragama. Unatoč navodima da je mobitel Vilija Beroša očišćen prije istrage, ostaje upitno hoće li se neki od sudionika odvažiti na svjedočenje protiv bivšeg šefa.
Jedan od dokaza da je Plenković imao informacije o ključnim aferama dolazi iz iskaza Josipe Rimac. „Investitori su nailazili na probleme. Upozoravala sam brojne dužnosnike, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, te sam tražila pomoć od Državnog odvjetništva“, rekla je Rimac istražiteljima, potvrđujući da je premijer bio upoznat s detaljima projekta vjetroelektrane Krš-Pađene.
Dokazi i svjedočenja
Poruke između Milenka Bašića, investitora u Krš-Pađene, i Josipe Rimac iz 2019. godine dodatno potvrđuju da je premijer bio svjestan projekta. U jednoj od razmijenjenih poruka, Rimac piše: „Još traje. Samo kratko sam s AP.“ Ovakvi navodi dodatno otvaraju pitanje je li Plenković osobno bio uključen u donošenje odluka o dodjeli državnih sredstava i kredita.
Istražitelji su također došli do kompromitirajućih razgovora između Rimac i Žalac, u kojima su ismijavale kolege te utjecale na javne natječaje. „Pojma oni nemaju“, napisala je Rimac, dok je Žalac odgovorila: „Ne, a misle da su bogovi.“
Pojavljuju se i konkretni dokazi da je premijer bio uključen u aferu Softver, što je potvrdio poduzetnik Mladen Šimunac. „Bio sam u premijerovu uredu i prezentirao mu programsko rješenje“, izjavio je Šimunac. Ova izjava pobija tvrdnje da Plenković nije bio informiran o natječajima i dogovorima koji su kasnije rezultirali optužbama.
Strah od otkrića i pravosudni zastoji
Pravosudni sustav sve više koči ključne procese, a ni nakon tri godine od uhićenja Žalac suđenje još uvijek nije započelo. Paralelno, afera Beroš – Petrač izazvala je još veće kontroverze nakon što je utvrđeno da su ključne poruke iz Beroševa mobitela – nestale.
Ipak, istražitelji su došli do WhatsApp poruka koje su razmjenjivali poduzetnici Nikola i Hrvoje Petrač te Saša Pozder, a koje otkrivaju planove o mitu i pogodovanju u nabavi medicinske opreme. „Da ga podmažemo još?“, stoji u jednoj od poruka, dok je druga upućivala na moguće utjecaje samog premijera.
Zaključak: Borba protiv korupcije ili kontrola štete?
Sve ove informacije ukazuju na sustavno zataškavanje korupcijskih afera i političku kontrolu pravosuđa. U svjetlu novih dokaza, postavlja se pitanje hoće li istražitelji uspjeti odoljeti političkim pritiscima i nastaviti s istragama ili će sve ostati na razini javnih nagađanja.
