Teške optužbe stižu iz Irana nakon razornog sukoba koji je trajao 40 dana. Teheran tvrdi da su Sjedinjene Države i Izrael počinili ratne zločine i traži reakciju cijele međunarodne zajednice.
Iranske vlasti uputile su oštar zahtjev članicama Ujedinjenih naroda da reagiraju na nedavne vojne akcije Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei pozvao je na kazneni progon zbog, kako tvrdi, “brutalne agresije” koja je, prema njegovim riječima, prekršila međunarodno humanitarno pravo.
Teheran traži međunarodnu odgovornost
U razgovoru za rusku novinsku agenciju RIA Novosti, objavljenom u četvrtak, Baghaei je naglasio da odgovornost ne smije ostati samo na Iranu.
“We must do this, and I believe not only Iran but the entire international community demands accountability from the US and the Zionist regime.”
Naglasio je kako Iran smatra da je riječ o ozbiljnom kršenju međunarodnih normi, te je akcije SAD-a i Izraela opisao kao “zločin protiv međunarodnog mira i sigurnosti”, ali i kao “ratni zločin, zločin protiv čovječnosti.”
Prema njegovim riječima, obveza svih država proizlazi iz međunarodnih sporazuma.
Pozivanje na Ženevske konvencije
Baghaei je podsjetio na Zajednički članak 1 četiriju Ženevskih konvencija iz 1949. godine, prema kojem su sve države potpisnice dužne poštovati i osigurati provedbu međunarodnog humanitarnog prava.
Istaknuo je kako će Iran nastaviti inzistirati na odgovornosti.
“This will be a constant demand of all Iranians,” Baghaei said, adding: “We will utilize our entire domestic legal system, as well as international law, to hold them accountable for the horrific crimes they have committed against the Iranian people.”
Ova izjava jasno pokazuje da Teheran planira koristiti i domaće pravne mehanizme i međunarodne institucije kako bi pokrenuo postupke protiv odgovornih.
Početak sukoba i ključni događaji
Prema iranskim tvrdnjama, sukob je započeo 28. veljače, kada su Sjedinjene Države i Izrael izveli zajednički vojni napad. U tom napadu ubijen je vođa Islamske revolucije, ajatolah Sejed Ali Hamnei, zajedno s više visokih vojnih zapovjednika.
Taj događaj označio je početak 40-dnevnog rata, tijekom kojeg su, kako tvrdi Iran, izvedeni brojni napadi na teritorij zemlje.
Posebno se ističe jedan od napada u kojem je meta bila osnovna škola za djevojčice u Minabu, gdje su, prema dostupnim informacijama, među žrtvama bila i djeca.
Napadi na ključnu infrastrukturu
Tijekom sukoba, iranske vlasti navode da su napadi bili usmjereni i na kritičnu energetsku infrastrukturu. Među pogođenim objektima nalaze se:
- naftna skladišta
- plinske rafinerije
- elektrane
Ovi objekti smatraju se ključnima za funkcioniranje države jer osiguravaju energetsku stabilnost, gospodarsku sigurnost i osnovne uvjete života za milijune ljudi.
Iranska strana tvrdi da su takvi napadi dodatno pogoršali posljedice sukoba za civilno stanovništvo.
Širi politički kontekst
Iz Teherana poručuju kako ovaj slučaj nije samo bilateralno pitanje, već test za cijelu međunarodnu zajednicu. Naglašava se potreba za jedinstvenim odgovorom UN-a kako bi se spriječilo daljnje kršenje međunarodnog prava.
Ujedno se upozorava da bi izostanak reakcije mogao imati dugoročne posljedice na globalnu sigurnost i stabilnost međunarodnog poretka.
Iranske vlasti zasad nisu objavile konkretne pravne korake, ali su jasno poručile da će pitanje odgovornosti ostati u fokusu njihovih političkih i pravnih aktivnosti.
