Sjedinjene Američke Države pripremaju se za veliku promjenu vojne strategije, pokazuje dokument koji je Washington Post dobio na uvid. Američki ministar obrane Pete Hegseth potpisao je internu naredbu kojom se glavni prioritet usmjerava prema odvraćanju kineskog napada na Tajvan, uz istovremeno povlačenje iz pojedinih globalnih obaveza, uključujući Europu.
Dokument je klasificiran kao “tajno/bez pristupa stranim državljanima” i distribuiran diljem Pentagona sredinom ožujka. Sadrži smjernice koje podupiru viziju predsjednika Donalda Trumpa o fokusiranju na obranu američkog teritorija i interesa u neposrednom susjedstvu, uključujući i Grenland te Panamski kanal.
U dokumentu se poziva i na angažman vojske u borbi protiv ilegalne migracije i krijumčarenja droga, a naglasak se stavlja na “odvraćanje, a ne intervenciju”. Za razliku od prethodnih administracija koje su nastojale očuvati globalnu vojnu prisutnost, nova strategija naglašava ograničenje resursa i prebacivanje odgovornosti na saveznike.
Radikalna promjena prema Europi
U kontekstu Europe, dokument predviđa značajan zaokret. Dok je obrambena strategija iz vremena predsjednika Bidena isticala NATO kao ključnu prednost, nova smjernica traži da saveznici preuzmu znatno veću ulogu.
“SAD više neće slati veće snage u Europu”, jasno se navodi. U slučaju ruske ofenzive, primarna odgovornost za obranu prebacuje se na europske članice NATO-a. Iako će Washington zadržati nuklearno odvraćanje, podrška konvencionalnim snagama ovisit će o angažmanosti SAD-a na drugim bojištima, prvenstveno u Indo-Pacifiku.
Fokus na Kinu
Pentagon se, prema dokumentu, priprema za potencijalni rat s Kinom. Ruska prijetnja se smatra sekundarnom i prepušta europskim partnerima. Terorističke skupine koje ne ugrožavaju izravno SAD više neće biti prioritet. U planovima se također predviđa smanjena prisutnost na Bliskom istoku, unatoč povremenim vojnim operacijama, što je izazvalo zbunjenost u Kongresu.
“Žele američku silu svuda, ali i nigdje u isto vrijeme”, rekao je jedan kongresni pomoćnik za Washington Post, istaknuvši kontradikcije u pristupu.
Tri prioriteta nove strategije
Dokument, dugačak devet stranica, dijelom se oslanja na izvještaj Heritage Foundationa iz kolovoza 2024., čiji su dijelovi gotovo doslovno preuzeti. Autori tog izvještaja sada zauzimaju ključne pozicije u Pentagonu, što dodatno potvrđuje utjecaj think-tankova na obrambenu politiku.
Tri glavna cilja dokumenta su:
- Sprječavanje kineske invazije na Tajvan
- Zaštita teritorija SAD-a
- Povećanje doprinosa saveznika
U Pacifičkoj regiji planira se jačanje prisutnosti putem podmornica, bombardera i bespilotnih sustava. Fokus je na oružju sposobnom za djelovanje protiv utvrđenih i podzemnih ciljeva, kao i na unaprijed postavljenim zalihama i logistici.
Pritisak na Tajvan
Tajvan se poziva na značajno povećanje vojnih izdataka, čak do 10 posto BDP-a. Tajvanski predsjednik Lai Ching-te obećao je povećanje proračuna na više od 3 posto, što Washington smatra nedovoljnim.
Kina je odgovorila slanjem vojnih zrakoplova i brodova oko Tajvana, upozorivši da će “oni koji se igraju vatrom izgorjeti”. Prema ranijim analizama američkih sigurnosnih službi, tajvanske snage trenutno ne mogu zaustaviti kinesku zračnu nadmoć.
Grenland i “Zlatna kupola”
Dokument spominje i “blisko susjedstvo” SAD-a, poput Grenlanda i Panamskog kanala, gdje se traži veća pripravnost za obranu interesa. Trump je dodatno zaoštrio retoriku prema Danskoj, koja upravlja vanjskom politikom Grenlanda, izjavivši: “Mi moramo imati Grenland.”
Ujedno se poziva na širenje nuklearnih kapaciteta kroz koncept “Zlatne kupole“, koji je još u fazi razrade.
Pentagon i Heritage Foundation zasad nisu komentirali objavljeni dokument.
