Znanstvenici imaju novu lokaciju Edenskog vrta – i to nije Bliski isto

Rajski vrt, poznat i kao Eden, stoljećima je predmet teoloških, znanstvenih i arheoloških rasprava. Prema Bibliji, riječ je o mjestu gdje su prvi ljudi, Adam i Eva, živjeli u savršenom skladu s prirodom, sve dok nisu prekršili Božju zapovijed. Nakon tog čina, izgnani su iz raja – a Eden je postao simbol izgubljene nevinosti i mit o savršenstvu.

Pitanje koje i danas fascinira istraživače diljem svijeta jest: gdje se točno nalazio Rajski vrt?

U Knjizi Postanka navodi se kako je iz Edena tekla rijeka koja se dijelila na četiri pritoke: Pišon, Gihon, Tigris i Eufrat. I dok su Tigris i Eufrat i danas prisutne rijeke koje teku kroz današnji Irak, lokacije Pišona i Gihona ostale su predmet spekulacija. Upravo ta nepreciznost otvorila je prostor za brojne teorije.

Jednu od najsvježijih iznio je dr. Konstantin Borisov, informatičar koji je u novoj studiji predložio da se Eden nalazio u Egiptu. Prema njegovim tvrdnjama, rijeka Gihon bila je zapravo Nil, a Drvce života možda se nalazilo upravo na mjestu današnje Velike piramide u Gizi.

U svojoj analizi, Borisov se poziva na stare geografske karte, uključujući one iz 500. godine prije Krista, koje prikazuju rijeku Oceanus – mitsku rijeku za koju se vjerovalo da okružuje cijeli svijet. Prema njegovoj teoriji, iz Oceanusa izvire upravo četiri rijeke koje odgovaraju biblijskom opisu: Nil, Tigris, Eufrat i Ind.

“Ispitivanjem starih karata postaje jasno da se ove četiri rijeke geografski podudaraju s opisima iz Biblije”, navodi Borisov. Premda ovakva teorija nije prva takve vrste, svakako je jedna od intrigantnijih – jer smješta mitski Eden u srce egipatske povijesti.

Do danas je bilo mnogo pokušaja da se Rajski vrt smjesti u stvaran prostor – od Mezopotamije i Perzijskog zaljeva, pa sve do neobičnih teorija koje ga smještaju u američku saveznu državu Missouri, kako tvrde pojedini mormonski izvori.

Bez obzira na točnu lokaciju, Eden ostaje mitološko mjesto koje simbolizira idealan početak čovječanstva. Zanimanje javnosti i znanstvene zajednice za ovu temu ne jenjava, a potraga za Edenskim vrtom nastavlja se – između povijesti, vjere i znanosti.